'''Neogenski period''' je jedinica [[geološka kronologija|geološkog vremena]] koja se sastoji od [[miocen]]ske, [[pliocen]]ske, [[pleistocen]]ske i [[holocen]]ske epohe. Neogenski period slijedi [[paleogen]]ski period.
U prošlosti su se izrazi ''neogenski sistem'' i ''sistem gornjeg tercijara'' koristili kako bi opisali današnji ''neogenski period''. U to doba je neogen završavao s početkom [[kvartar]]a, tj. na pliocensko-pleistocenskoj međi.
Danas, međutim, postoji pokret među geolozima (posebno morskim geolozima specijaliziranim za neogen) da se sadašnji geološki period ([[kvartar]]) uključi u neogen, dok ostali (posebno oni specijalizirani za geologiju kopna) inzistiraju da kvartar bude posebni jebi mater iszsovzperiod zbog drukčijih nalaza. Ponešto zbunjujuća terminologija i neslaganje geologa o tome gdje treba povući hijerarhijsku među je posljedica sve finijeg granulariteta kako se nalazi približavaju sadašnjosti, i zahvaljujući tome što mlađi sedimentarni nalazi obično predstavljaju daleko veći izvor podataka od onih starijih te ukazuju na daleko veći broj oblika okoline. Dijeleći [[kenozoik|kenozojsku]] eru na tri (ili dva) perioda ([[paleogen]], neogen, [[kvartar]]) umjesto sedam epoha, periode je nešto lakše usporediti s trajanjem perioda u mezozojskoj i paleozojskoj eri.
Neogen pokriva otprilike 26 miliona godina. Za vrijeme neogena su [[sisavac|sisavci]]
i [[ptica|ptice]] prilično evoluirali. Većina oblika je ostala relativno nepromijenjena. Dogodilo se nešto kontinentalnog pomaka, od kojih je najvažniji događaj bilo spajanje [[Severna Amerika|Sjeverne]] s [[Južna Amerika|Južnom Amerikom]] u kasnom pliocenu. Klima je nešto zahladila za vrijeme neogena, što je kulminiralo s kontinentalnim glacijacijama u slijedećoj [[kvartar]]noj eri, koja je vidjela začetak genusa [[homo (rod)|čovjeka]].
