Ca' d'Oro – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{Infookvir građevina
| ime = Ca' d'Oro
| izvorno ime = Palazzo Santa Sofia
| slika = Ca' d'Oro facciata.jpg
| opis slike = Glavna fasada Ca' d'Oro
| mjesto = [[Venecija]]
Red 14:
| korisnik = Galerija Giorgio Franchetti
| tip građevine = palača
| arhitektonski stil = [[Gotika|cjetnacvjetna gotika]]
| arhitekt = [[Giovanni Bon]] i [[Bartolomeo Bon]]
| suradnici =
Red 35:
 
== Historija palače Ca 'd'Oro ==
Palača je sagrađena između [[1428]]-. i [[1430]]. za obitelj Contarini, svojevremeno jednu od najmoćnijih venecijanskih plemićkih obitelji, iz čijih redova je bilo čak osam mletačkih [[Dužd|duždeva]] između [[1043]]. i [[1676]]. godine. Graditelji Ca d'Oro bili su otac i sin [[Giovanni Bon]] i [[Bartolomeo Bon]]. To dvoje [[Gotika|gotičkih]] kipara i graditelja otprije su se već dokazali u Veneciji radovima na dekoraciji [[Duždeva palača|Duždeve palače]], a posebice izvedbom kićene Porta della Carta i na njoj kiparske grupe (Salomonog suda).
 
Glavno pročelje Ca ' d'Oro okrenuto je na [[Canal Grande]], i izgrađeno je u stilu mletačke [[gotika|cvjetne gotike]] . Slične zgrade u blizini građene u istom duhu su: Palazzo Barbaro i Palazzo Giustinian. Ovaj elegantni izduženi kićeni stil bio je toliko omiljen među venecijanskim graditeljima da su ga napustili tek pojavom [[Barok|baroka]] pri kraju [[16. vijek|16. stoljeća]].
Graditelji Ca d'Oro bili su otac i sin [[Giovanni Bon]] i [[Bartolomeo Bon]]. To dvoje [[Gotika|gotičkih]] kipara i graditelja otprije su se već dokazali u Veneciji radovima na dekoraciji [[Duždeva palača|Duždeve palače]], a posebice izvedbom kićene Porta della Carta, i kiparske grupe na njoj - Salomonog suda.
 
Glavno pročelje Ca 'd'Oro okrenuto je na [[Canal Grande]], izgrađeno je u stilu mletačke [[gotika|cvjetne gotike]] . Slične zgrade u blizini građene u istom duhu su: Palazzo Barbaro i Palazzo Giustinian. Ovaj elegantni izduženi kićeni stil bio je toliko omiljen među venecijanskim graditeljima da su ga napustili tek pojavom [[Barok|baroka]] pri kraju [[16. vijek|16. stoljeća]].
[[Datoteka:Venezia - Ca' d'Oro 02.jpg|thumb|levo|240px|Unutrašnje dvorište Ca' d'Oro]]
Venecijanska [[gotika]] bila je [[Bizantska umjetnost|bizantinska]] po izgledu. Prizemlje Ca 'd'Oro sa svojom otvorenom lođom i kolonadama dozvoljava direktni pristup u predsoblje (portego de mezo) iz kanala. Iznad donje kolonade je zatvoreni balkon iza kojeg je glavni salon palače (piano nobile). Stupovi i lukovi ovog balkona imaju [[Korintski red|korintske]] [[Kapitel|kapitele]] koji nose red vrlo minuciozno isklesanih otvora u obliku djeteline s četiri lista. U posljednjoj etaži iznad ove je još jedna zatvorena lođa sličnih obilježja, još prozračnija i nježnije izvedena. Najednostavnije bi za stil Ca' d'Oro mogli reći: - toda je to spoj između srednjovjekovne gotičke [[Katedrala|katedrale]] i [[Džamija|džamije]]. Vanjsko kićeno pročelje palače uopće ne da naslutiti, da je i Ca' d'Oro zapravo sagrađen, kao i većina drugih venecijanskih palača, oko malog unutrašnjeg dvorišta.
[[Datoteka:Ca' D'Oro.jpg|thumb|desno|270px|Pogled na Ca' d'Oro i okolne zgrade s kanala]]
Nakon pada [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] [[1797]]. Ca' d'Oro' je promjenila vlasnike nekoliko puta. Jedan od vlasnika u [[19. vijek|19. stoljeća]], bila je baletna plesačica Mari Taglioni,. onaOna je uklonila gotičko stubište u unutrašnjim dvorištu, i srušila kitnjaste balkone u unutrašnjem dvorištu (danas bi se to držalo za čin vandalizma).
 
Godine [[1922|1922.]] godine. palaču Ca' d'Oro poklonio je državi njezin posljednji vlasnik i spasitelj [[baron]] Giorgio Franchetti koji ju je kupio [[1894]]. godine. Nakon toga uslijedile su opsežne restauracije, uključujući rekonstrukciju stubišta, danas je palača Ca' d'Oro otvorena za javnost kao galerija.
 
U galeriji ''Franchetti - Ca 'd'Oro'', izložene su slike;: [[Andrea Mantegna|Mantegne]], [[Giovanni Battista Tiepolo|Tiepola]], [[Pontormo|Pontorma]], [[Anthonis van Dyck|van Dyck]], [[Francesco Guardi|Guardia]], skulpture Tullija Lombarda i ostaci [[Freska|fresaka]] kojim su [[Giorgione]] i [[Tizian]] oslikali fasadu [[Fondaco dei Tedeschi|Fondaca dei Tedeschi]].
 
== Literatura ==
* Richard J Goy: The House of Gold, Cambridge, 1992
 
 
== Vanjske veze ==
Linija 58 ⟶ 55:
* [http://www.jc-r.net/venezia/palazzi/ca-d-oro-e.htm Ca' d'Oro]
 
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Venecijanske palače]]
 
[[Kategorija:GrađevinePalače u Veneciji]]
[[Kategorija:Muzeji u Veneciji]]
[[Kategorija:Gotička arhitektura]]
[[Kategorija:Venecijanske palačeCannaregio]]