Wikipedija

Makedonci – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
'''Makedonci''', takođe poznati i kao '''Makedonski Sloveni''',<ref>[https://www.nytimes.com/2001/08/11/world/albanians-many-children-unnerve-macedonia-s-slavs.html Albanians' Many Children Unnerve Macedonia's Slavs], "...The majority ethnic group here, the Macedonian Slavs, finally got a state to call their own in 1991 after Yugoslavia came unstrung...", New York Times – nytimes.com, 2001/08/11</ref><ref>[http://www.rferl.org/content/macedonia_on_brink_leaders_try_to_calm_ethnic_tensions/24551399.html Macedonia On The Brink As Leaders Try To Calm Ethnic Tensions], "...Recent violence between Macedonian Slavs and ethnic Albanians has sent tensions soaring to their highest level...", Radio Free Europe Radio Liberty – rferl.org, April 17, 2012</ref> '''Slovenski Makedonci'''<ref>[http://english.pravda.ru/world/europe/15-05-2012/121114-macedonia-0/ Macedonia: Albanians want more], "...between ethnic Albanians and the Slavic population ended in fights and beatings...four Slavic Macedonians were killed..." Pravda – (english) pravda.ru, 15.05.2012</ref> ili '''Slavomakedonci''',<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=nvbSBgAAQBAJ&pg=PA84&dq=%22Slavo-Macedonians%22&sa=X&ved=0ahUKEwjL05Lpje7eAhUC6aQKHZtQC_AQuwUIVzAG#v=onepage&q=%22Slavo-Macedonians%22&f=false |title=Nationalising and Denationalising European Border Regions, 1800–2000: Views from Geography and History |first=Riki |last=Van Boeschoten |editor1-first=Hans |editor1-last=Knippenberg, |editor2-first=J. |editor2-last=Markusse |chapter=Politicised borders: the case of Greek Macedonia |publisher=[[Springer Science & Business Media]] |year=2012 |page=84 |quote=In the 1930s the Greek Communist Party coined the term 'Slavo-Macedonians', a term which has recently made a comeback, along with the confusing term 'bilinguals'.}}</ref> su narod nastanjen u [[SevernaSjeverna Makedonija|SevernojSjevernoj Makedoniji]] i susjednim predjelima [[Grčka|Grčke]] i [[Bugarska|Bugarske]]. Jezgro današnjih Makedonaca potječe od starih [[Slaveni|slavenskih]] plemena [[Rinhini|Rinhina]], na [[Halkidiki (poluostrvo)|Halkidici]]; [[Sagudati|Sagudata]], zapadno od [[Solun]]a; [[Smoljani]], istočno od Vardara; [[Draguviti|Draguvita]], na srednjim i gornjim pritokama Vardara i ravnici Pelagonije; [[Brziti]], sjeverozapadna Makedonija; [[Velegeziti|Velegezita]] (Belegezita), južna Makedonija i [[Tesalija]]; [[Strumljani|Strumljana]], istočno od rijeke Strume i [[Brsjaci|Brsjaka]], koji su se na ovom tlu nastanili u 7 stoljeću, a napose između 620. i 680. godine.
 
Makedonci su danas nastanjeni u 12 država sa populacijom od 1.866.000, prema procjeni za 2005. godinu. Najviše ih ima u SevernojSjevernoj Makedoniji (1.249.000), Bugarskoj (5000)<ref>[http://www.nsi.bg/Census/Ethnos.htm Statistika]</ref>, Grčkoj (192,000) [[Australija|Australiji]] (73.000) i [[Srbija|Srbiji]] (73.000). Među Makedoncima još se vide razlike među lokalnim skupinama [[Šopovi|Šopova]], [[Torbeši|Torbeša]] (islamiziranih Mijaka) i [[Mijaci|Mijaka]]. Vidi populaciju za [http://www.joshuaproject.net/peoples.php?rop3=105968 2006.]
 
== Kultura i etnografija ==
=== Život i običaji ===
Makedonci, izolirani po lokalnim etnografskim skupinama, žive prilično izolirano sa vlastitim običajima, ali uglavnom su ruralno stanovništvo koje živi od [[stočarstvo|stočarstva]] ([[ovca|ovce]]) i poljoprivrede. Razni narodi koji su kroz povijest dolazili, ili su još u ovim krajevima, ipak su kulturno dosta utjecali na njih. [[Albanci]] sa zapada, kao i [[Turci]] i [[Čerkezi]] koji su ovdje svojevremeno živjeli u većem broju, ostavili su traga u njihovoj kulturi, primjerice uzgoj sezama, pojava islama među dijelom Mijaka (Torbeši), ali i na gradnju kamenih kuća sa velikim balkonima poznatima kao ''[[doksak|doksaci]]''. <br />
Tradicionalna makedonska kuća izgrađena je od solidnih zidova, od kamena ili gline, a javlja se u zapadnoj SevernojSjevernoj Makedoniji. Prozori su maleni, prizemlje je masivno, izgrađeno od kamena, dok se na katu nadograđuje [[bondruk]] od drvene konstrukcije. <br />
U planinskim predjelima postoji i jednodijelna koliba ([[Kriva Palanka]], [[Kratovo (Makedonija)|Kratovo]]). Najrasprostranjenija je [[čardaklija]], kao kod Kumanovskih Makedonaca, javlja se i u strumičkom kraju i drugdje. Čardak povezuje sve prostorije, a može biti otvorenog ili zatvorenog tipa i dominira na njoj. <br />
Graditeljstvom se u SevernojSjevernoj Makedoniji osobito se uspješno bave Mijaci čija se [[tajfa]] sastoji majstora raznih profila na čelu sa [[ustabašija|ustabašijom]].
 
=== Umjetnost ===
Makedonka je vrijedna žena, ovčarstvo i uzgoj [[pamuk]]a, [[lan]]a i [[konoplja|konoplje]] omogućio joj je da se sebe uspijeva odijevati, i razvila je tradicionalnu umjetnost tkanja odjeće, pomoću tradicionalnog alata i sa preko 70 vrsta bogato dekoriranih nošnji. Zemljopisna izoliranost potpomogla je da se ove nošnje razviju očuvaju u raznim krajevima SeverneSjeverne Makedonije. Geometrijski i geometrizirani floralni uzorci, aplikacije i pleteni ornamenti, srma, i metalni ukrasi javljaju se na ženskoj narodnoj nošnji. U područjima gornjeg [[Vardar]]a i [[Debar|Debra]] etnografska su područja Mijaka i Brsjaka koji pripadaju zapadno-makedonskom etnografskom kraju. Među ovim ljudima prevladava odjeća od bijelog klašna i sa nakitom za glavu u kojem prevladava crvena boja. Istočno-makedonski etnografski kraj u dolini srednjeg Vardara i kod Šopova je jednostavniji i bez masivnih juvelirskih ukrasa i uz upotrebu šarenila i srme.
 
=== Glazba i ples ===
Red 18:
[[Kaval]] je vrsta pastirske flaute sa kalibrom od 16 mm, ornamentirana cijelom dužinom, i učinjena od jednog komada drveta sa sedam rupa i ispred rupom za palac. Svira se u paru, prvi je ''kavaldžija'' ili ''vodač'' i drugi ''polagač''.
Šupelka je slična kavalu, ima šest rupa za prste a koristi se i za solističke interpretacije kao i u pratnji sa drugim instrumentima.
Duduk se u nekim krajevima SeverneSjeverne Makedonije naziva kaval ili ''kavalče'' a izrađuje se od [[žutika|žutike]] ili [[javor]]a, pa i nekog drugog drveta, ton joj je čist i ugodan. Najpoznatiji narodni makedonski ples je [[oro]], pleše se uz pratnju tapana i zurle.
 
=== Kuhinja ===
Red 25:
== Jezik ==
{{Glavni članak|Makedonski jezik}}
 
[[Makedonski jezik]] spada u istočnu grupu južnoslovenskih jezika, a najsličiji je [[Bugarski jezik|bugarskom]], pa zatim [[Srpski jezik|srpskom jeziku]].
 
Za vreme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS - Jugoslavije]] jezik severnomakedonskihmakedonskih Slovena je smatran južnim srpskim dijalektom. Bugari međutim smatraju njihov jezik dijalektom ili druga varijanta bugarskog.
 
Bez obzira na ove tvrdnje, savremena lingvistička nauka stoji na stanovištu da je makedonski poseban jezik, koji ima najviše sličnosti sa srpskim i bugarskim, ali se u izvesnim osobinama i razlikuje od oba jezika, tako da ispunjava uslove da bude smatran posebnim jezikom.
Linija 55 ⟶ 54:
 
== Povezano ==
* [[SevernaSjeverna Makedonija]]
* [[Makedonski jezik]]
 
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Makedonci