Spavanje – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Spavanje
oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 6:
Spavanje je univerzalni oblik ponašanja koji se javlja kod svih [[Životinje|životinjskih]] vrsta, od [[Insekti|insekata]] do [[Sisar|sisara]].
 
Iako spavanje već vekovima fascinira ljude i predmet je konstantnog istraživanja od strane mnogih naučnih disciplina, njegove fiziološke funkcije nisu sasvim poznate i u velikoj meri se mogu podvesti pod hipoteze, iako čovek spavajući provede približno trećinu života. Ono je od posebne važnosti za [[Psihijatrija|psihijatriju]] jer se gotovo sve psihijatrijske [[Bolest|bolesti]] između ostalog manifestuju nekim oblikom poremećaja spavanja, pa su ovi poremećaji često u sklopu standardizovanih dijagnostičkih kriterijuma za određene psihijatrijske bolesti.ZaNema spavanjeodredjeno pravilo nemaza pravilaspavanje,najbolje je pre nego zaspite da zauzetezauzeti najudobniji polozaj i tako spavati<ref name="веза2">Sadock, B., Alcott Sadock, V. (2007). ''Kaplan & Sadock's Synopsis of Psychiatry: Behavioral Sciences/Clinical Psychiatry'' (Tenth Edition). Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkinszaspati.</ref>
 
== Anatomsko-fiziološke osnove cirkadijalnog ritma i spavanja ==
Red 129:
==== Spavanje i mentalni procesi; manjak spavanja ====
[[Datoteka:Laser show disco (3).jpg|mini|desno|300px|Sve učestaliji noćni izlasci uzrok su loše higijene spavanja kog mladih ljudi, što se odražava na njihove svakodnevne aktivnosti i obaveze]]
NREM spavanje se smatra neophodnim za inhibiciju delovanja [[Neurotransmiteri|neurotransmitera]], dozvoljavajući receptorima da se odmore i ne razviju toleranciju na ove hemijske supstance, pa tako monoamini (serotonin, noradrenalin i histamin) mogu ispoljavati svoja uobičajena dejstva tokom budnosti. To utiče na raspoloženje i sposobnost učenja. Kompromitovano REM spavanje javlja se u sklopu [[Klinička depresija|kliničke depresije]], za šta se pretpostavlja da je posledica poremećaja holinergičkog sistema mozga, na primer, preterane oseljivosti na efekte acetilholina. Poremećaji REM spavanja kod depresije obuhvataju skraćeno vreme (latencu) između dva REM ciklusa i duže trajanje REM spavanja. Lekovi koji smanjuju REM spavanje, kao što su antidepresivi, efikasni su u lečenju simptoma depresije, dok lekovi koji produžavaju REM spavanje izazivaju ili pogoršavaju ove simptome.<ref name="веза2">Sadock, B., Alcott Sadock, V. (2007). ''Kaplan & Sadock's Synopsis of Psychiatry: Behavioral Sciences/Clinical Psychiatry'' (Tenth Edition). Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins.</ref>
 
Dugotrajna budnost praćenaje dužim periodom ili većim intenzitetom spavanja, ili i jednim i drugim. Smanjuje se latenca uspavljivanja, tj. vreme potrebno za prelazak iz stanja budnosti u stanje spavanja. Povećava se trajanje NREM spavanja (posebno stadijuma 3 i 4, odnosno N3), kao i njegov intenzitet. Takođe se povećava i trajanje REM spavanja, ali je nepoznato da li mu se povećava i intenzitet.<ref name="веза15" />