Neandertalac – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 18:
Od nalaza u Hrvatskoj osobito je poznato ono u [[Krapina|Krapini]] (Hrvatsko zagorje) koje je 1899. otkrio i sljedećih godina obradio naš slavni geolog i paleoantropolog [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]] (1856-1927). Starost nalaza procijenjena je na otprilike 70 000 godina, a kultura je musterijenska. Ostataka tih praljudi je mnogo i vrlo su fragmentarni. Vjerojatno potječu od barem 80 osoba. Najmlađe kosti stare su oko 30 000 godina. Pronađeni su u polupećini u brijegu Hušnjakovo iznad potoka Krapinčice. Najbolje očuvana lubanja ima izražene nadočne lukove, svedeno (iskošeno) čelo, velike zube. To i neke druge značajke upućuju da je možda riječ o razvoju prema grubljim ili klasičnim neandertalcima koji će živjeti u ledeno doba ([[Würm]]). Vrlo je zanimljiva i mladenačka lubanja koja bi svojim značajkama svjedočila o mogućem razvoju neandertalaca u suvremeni tip čovjeka. Zapaženo je također da su neke kosti namjerno lomljene. To je Gorjanovića i dr. pobudilo na misao da su krapinski praljudi bili ljudožderi. Spomenimo i mnoge šiljke, strugala i drugo kremeno oruđe koje su ti ljudi ostavili. Sav taj dragocjeni nalaz čuva se u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju u [[Zagreb]]u i [[UNESCO]] ga je proglasio spomenikom kulturne baštine čovječanstva nulte kategorije.
Za ovu etapu čovjekova razvoja važno je još jedno nalazište. To je [[Vindija]] u Hrvatskom zagorju, nedaleko od [[Varaždin]]a. Tamo su 1974. pronađeni dosta manjkavi ostaci ljudskih kostiju i oruđa. Na temelju opceg izgleda nadočnog luka i donje čeljusti svrstavaju se u skupinu ''Homo sapiens neanderthalensis'', ali po nekim značajkama u morfologiji nadočnog luka, nevelikog nosa i dr. upućivali su u evolucij u suvremeni tip čovjeka što je poslije genetičkim testiranjima odbačeno. Također je važno nalazište u pećini Crvena Stijena (Nikšić, Crna Gora), gdje je pronađen zub neandertalca i žrvanj. Na najnovijem nalazištu u Srbiji, u pećini Pešturina u Jelašničkoj klisuri kod Niša je također pronađen zub neandertalca.
'''b)''' Neandertalci posljednjega ledenoga doba, Würma. To su vrlo poznati "klasični", grubi neandertalci iz nalazišta u [[Neanderthal]]u kraj Düsseldorfa u Njemačkoj (1856) i iz mnogih drugih do danas pronađeni u Francuskoj, Italiji, Bliskom istoku, pa i u sjevernoj Africi, Španjolskoj i drugdje. Osobitu pozornost stučnjaka pobuđuju ostaci neandertalaca koji imaju anatomske prijelazne značajke prema, kako se mislilo, modernom tipu čovjeka. Takvi su nalazi iz raznih dijelova Francuske, pa, kako smo vidjeli, iz Hrvatske (Vindija, Krapina), Crne Gore (Crvena Stijena), Srbije (Pešturina, Jelašnička klisura, Niš) zatim s Krima (špilja Kiik-Koba, 1924, sjeveroistočno od Sevastopolja, te oko 1950. Staroselje blizu Jalte). Osobito su zanimljivi nalazi ljudskih lubanja s područja [[Izrael]]a (Palestine), Iraka, Uzbekistana (poznati grob djeteta u Tešik-Tašu), Kine i Afrike (Laetoli u Tanzaniji). U raznim nalazištima možemo se uvjeriti da se miješaju značajke erektusa i neandertalaca, te suvremenog tipa čovjeka i neandertalca. Živjeli su u gornjem pleistocenu, u razdoblju prije otprilike 80 000 i 40 000 g.
== Pogrebni običaji ==
| |||