Surlaši – razlika između verzija

U razdoblju [[neogen]]a, a posebno [[pleistocen]]a došlo je do snažnog širenja velikog broja vrsta surlaša na sve [[kontinent]]e osim [[Australija|Australije]]. Ovo širenje je bilo moguće samo uz pretpostavku da se to zbilo prije oko 27 milijuna godina, kad su se pojavile kopnene veze između [[Afrika|Afrike]] i [[Euroazija|Euroazije]]. Kako je broj potomaka u centru njihovog nastanka (sjeverna Afrika) značajno narastao, a iz Euroazuje su stigle druge grupe životinja, surlaši su bili potisnuti iz svojih prvobitnih staništa. Zbog vrlo jakog [[populacija|populacijskog]] pritiska mnoge su životinje bile potisnute u druga područja. U tim su područjima vladali drugi životni uvjeti, pa su se surlaši morali prilagoditi novom okolišu. I [[klima|klimatska]] kolebanja su izazvala niz [[fiziologija|fizioloških]] i [[Morfologija (biologija)|morfoloških]] promjena ovih [[životinje|životinja]].

 

 

Razdoblje širenja prvih [[čovjek|ljudi]] podudara se s [[izumiranje]]m većine surlaša, ali i drugih velikih [[sisavci|sisavaca]], sve do početka [[holocen]]a. Iz toga bi mogao slijediti zaključak, da je na to izumiranje više utjecalo širenje [[evolucija čovjeka|hominida]] nego kolebanja [[klima|klime]] između toplih i hladnih razdoblja. Intenzivni [[lov]] na mamute vidljiv je iz brojnih [[spiljski crtež|spiljskih crteža]]. S druge strane, nalazi dobro očuvanih mamuta zatvorenih u ledeni omotač u [[Sibir]]u daju razloga da se uzme u obzir i mogućnost da je uzrok njihovog izumiranja bila klimatska katastrofa.

 

 

=== Srodnici surlaša ===

{{izvori}}

 

[[Kategorija: Viši sisavci]]

[[Kategorija: Surlaši| ]]