Wales – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
prilagođeno sa en.wiki |
||
Red 1:
{{Infokutija zemlja
|
| konvencionalno_dugo_ime =
| ime
| izvorno_ime
|
| status = [[Zemlje Ujedinjenog Kraljevstva|dio]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]
| zastava = Flag of Wales 2.svg|120px
| alt_flag
| zastava2 =
|
| grb =
| alt_coat =
|
|
| geslo_prijevod = ''Wales zauvijek'' <ref>{{cite web|url=http://www.walesonline.co.uk/lifestyle/fun-stuff/cymru-am-byth-meaning-behind-8592076 |title=Cymru am byth! The meaning behind the Welsh motto |publisher=[[WalesOnline]] |date=6.2.2015 |accessdate=22.3.2016}}</ref>
| državna_himna = ''[[Hen Wlad Fy Nhadau]]'' <br /> {{smaller|([[Srpskohrvatski jezik|sh.]] ''Zemlja mojih otaca'')}}
| kraljevska_himna =
|
|
| drugi_tip_simbola =
| tekst_tipa_simbola =
| slika_karte = Wales in the UK and Europe.svg
| loctext =
| alt_map =
| opis_karte = Položaj Walesa u UK i Evropi (tamnozelena)
| slika_karte2 =
|
| opis_karte2 =
| glavni_grad = [[Cardiff|Caerdydd]]
| latd = 51| latm = 29| latNS = N
| longd = 3| longm = 11| longEW = W
| najveći_grad =
| tip_najvećeg_naselja =
| najveće_naselje =
| službeni_jezici = {{flatlist|
* [[Velški jezik|velški]]
* [[Engleski jezik|engleski]]}}
| nacionalni_jezici =
| regionalni_jezici =
| etničke_grupe =
| etničke_grupe_godina =
| religija =
| demonim = [[Velšani]]
| org_tip =
| članstvo =
| tip_vlasti = [[Velška devolucija|Devoluirano]] [[Parlament|parlamentarno zakonodavstvo]] unutar [[Parlamentarni sistem|parlamentarne]] [[Ustavna monarhija|ustavne monarhije]]
| vođa_titula1 = [[Britanska monarhija|Kraljica]]
| vođa_ime1 = [[Elizabeta II]]
| vođa_titula2 = [[Prvi ministar Walesa|Prvi ministar]]
| vođa_ime2 = [[Mark Drakeford]]
| vođa_titula3 = [[Zamjenik prvog ministra Walesa|Zamjenik prvog ministra]]
| vođa_ime3 = ''prazno''
| vođa_titula4 = [[Državni tajnik za Wales|Državni tajnik]]
| vođa_ime4 = [[Alun Cairns]]
| vođa_titula5 =
| vođa_ime5 =
| vođa_titula6 =
| vođa_ime6 =
| vođa_titula7 =
| vođa_ime7 =
| vođa_titula8 =
| vođa_ime8 =
| vođa_titula9 =
| vođa_ime9 =
| zakonodavac = [[Narodna skupština Walesa|Narodna skupština]] <br/> [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva]] (40 od 650 zastupnika)
| gornji_dom =
| donji_dom =
| suverenitet_tip = [[Wales u kasnom srednjem vijeku|Nastanak]]
| suverenitet_napomena =
| uspostava_događaj1 = Ujedinjenje pod [[Gruffudd ap Llywelyn|Gruffuddom ap Llywelynom]]
| uspostava_datum1 = 1057.<ref name="Wales Hist 100"/>
| uspostava_događaj2 = [[Rhuddlanski statut]]<ref>{{Cite journal|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100419253|title=Statute of Rhuddlan| publisher=Oxford Reference|accessdate=26.7.2014}}</ref>
| uspostava_datum2 = 3. ožujka 1284.
| uspostava_događaj3 = [[Akti o zakonima u Walesu iz 1535. i 1542.|Akt o zakonima u Walesu]]<ref>{{cite web|url=http://www.legislation.gov.uk/aep/Hen8/27/26/contents|title=Laws in Wales Act 1535 (repealed 21.12.1993)|publisher=legislation.gov.uk|accessdate=26.7.2014}}</ref>
| uspostava_datum3 = 1535.
| uspostava_događaj4 = [[Akt o upravi u Walesu 1998.|Devolucija]]<ref>{{cite web|url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/1998/38/contents|title=Government of Wales Act 1998| publisher=legislation.gov.uk|accessdate=26.7.2014}}</ref>
| uspostava_datum4 = 31. srpnja 1998.
| uspostava_događaj5 =
| uspostava_datum5 =
| uspostava_događaj6 =
| uspostava_datum6 =
| uspostava_događaj7 =
| uspostava_datum7 =
| uspostava_događaj8 =
| uspostava_datum8 =
| uspostava_događaj9 =
| uspostava_datum9 =
| uspostava_događaj10 =
| uspostava_datum10 =
| uspostava_događaj11 =
| uspostava_datum11 =
| uspostava_događaj12 =
| uspostava_datum12 =
| površina_km2 = 20.779
| površina_oznaka = Ukupno
| površina_fusnota =
| površina_rang = 3. u UK
| vode =
| površina_oznaka2 =
| površina_podaci2 =
| površina_oznaka3 =
| površina_podaci3 =
| stanovništvo_proc = {{increase}} 3.125.000<ref>{{citeweb|url=https://gov.wales/statistics-and-research/mid-year-estimates-population/?lang=en |title = Mid year estimates of the population|publisher =gov.wales|accessdate=7.7.2018}}</ref>
| stanovništvo_proc_godina = 2017.
| stanovništvo_proc_rang =
| stanovništvo_oznaka2 =
| stanovništvo_podaci2 =
| stanovništvo_oznaka3 =
| stanovništvo_podaci3 =
| stanovništvo_popis = 3.063.456
| stanovništvo_popis_godina = 2011.
| stanovništvo_popis_rang =
| gustoća_stanovništva = 148
| stanovništvo_gustina_rang =
| broj_članica =
| GDP_PPP =
| GDP_PPP_rang =
| GDP_PPP_godina =
| GDP_PPP_per_capita =
| GDP_PPP_per_capita_rang =
| GDP_nominal =
| GDP_nominal_rang =
| GDP_nominal_godina =
| GDP_nominal_per_capita =
| GDP_nominal_per_capita_rang =
| Gini =
| Gini_ref =
| Gini_rang =
| Gini_godina =
| Gini_promjena =
| HDI = 0.885
| HDI_ref = <ref>{{Cite web|url=https://hdi.globaldatalab.org/areadata/shdi/|title=Sub-national HDI - Area Database - Global Data Lab|website=hdi.globaldatalab.org|language=en|access-date=13.9.2018}}</ref>
| HDI_rang =
| HDI_godina = 2017.
| HDI_promjena = porast
| valuta = [[Britanska funta|funta sterlinga]]
| valuta_kod = GBP
| vremenska_zona = [[Greenwich Mean Time|GMT]]/[[Zapadnoevropsko vrijeme|WET]]
| utc_nadom = +0
| vremenska_zona_DST = [[British Summer Time|BST]]/[[Zapadnoevropsko ljetno vrijeme|WEST]]
| utc_nadom_DST = +1
| DST_napomena =
| antipodi =
| datum_format = dd/mm/gggg
| pozivni_broj = +44
| svetac_zaštitnik = [[Sveti David]] <br/> {{smaller|([[Velški jezik|vel.]] ''Dewi Sant'')}}
| internetski_nastavak = .cymru / .wales / .uk
| službeni_website = {{URL|wales.com/}}
| slika_karte3 =
| širina_karte =
| alt_map3 =
| opis_karte3 =
| fusnota_a =
| fusnota_b =
| fusnota_c =
| fusnota_d =
| fusnota_e =
| fusnota_f =
| fusnota_g =
| fusnota_h =
| fusnota_1 =
| fusnota_2 =
| fusnota_3 =
| fusnota_4 =
| fusnota_5 =
| fusnota_6 =
| fusnota_7 =
| fusnota_8 =
| komentar =
}}
'''Wales''' ({{lang-cy|Cymru}} {{IPA-cy|ˈkəmri||Cymru.ogg}}; {{lang-en|Wales}}) je [[država]] u [[Zemlje Ujedinjenog Kraljevstva|sastavu]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i otoka [[Velika Britanija]].<ref name="Stats 1">{{cite web|url=http://www.ons.gov.uk/ons/guide-method/geography/beginner-s-guide/administrative/the-countries-of-the-uk/index.html|title=The Countries of the UK|publisher=statistics.gov.uk |accessdate=10.10.2008}}</ref> Graniči se s [[Engleska|Engleskom]] na [[Velško-engleska granica|istoku]], na sjeveru i zapadu je [[Irsko more]], a na jugu [[Bristolski kanal]]. U Walesu je živjelo 3.063.456 stanovnika po popisu iz 2011. godine i zauzima ukupnu površinu od 20.779 km<sup>2</sup>. Obala Walesa je duga više od 2.700 km, a reljef mu je uglavnom planinski, čiji se viši vrhovi nalaze u sjevernim i središnjim područjima, među kojima je i najviša planina Walesa, [[Yr Wyddfa]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''Snowdon''). U cjelosti se nalazi unutar [[Umjerena klima|sjevernog umjerenog pojasa]] i ima promjenljivu, [[Okeanska klima|oceansku klimu]].
[[Velšani|Velški nacionalni identitet]] se javio među [[Briti]]ma nakon [[Kraj rimske vlasti u Britaniji|povlačenja Rimljana iz Britanije]] u V. stoljeću i Wales se smatra jednom od suvremenih [[Keltske nacije|keltskih nacija]]. Smrt [[Llywelyn ap Gruffudd|Llywelyna ap Gruffudda]] 1282. godine označila je završetak [[Edward I od Engleske|edwardijanskog]] [[Edwardijansko osvajanje Walesa|osvajanja]] Walesa, mada je [[Owain Glyndŵr]] nakratko povratio velšku neovisnost početkom XV. stoljeća. Wales je u cjelosti pripojen Engleskoj i podveden pod [[Englesko pravo|engleski pravni sustav]] [[Akti o zakonima u Walesu iz 1535. i 1542.|Aktima o zakonima u Walesu]] iz 1535. i 1542. godine. Posebna [[velška politika]] se razvila u XIX. stoljeću. Velški liberalizam, čiji je predstavnik početkom XX. stoljeća bio [[David Lloyd George|Lloyd George]], potisnut je rastom popularnosti [[Socijalizam|socijalizma]] i [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]]. Velški nacionalni pokret je rastao tijekom stoljeća: stranka ''[[Plaid Cymru]]'' je osnovana 1925. godine, a [[Cymdeithas yr Iaith Gymraeg|Velško jezičko društvo]] 1962. godine. Utemeljena na osnovu [[Akt o upravi u Walesu 1998.|Akta o upravi u Walesu]] iz 1998. godine, [[Narodna skupština Walesa]] je zadužena za niz [[Velški zakon|devoluiranih političkih pitanja]].
Za vrijeme [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]], razvoj [[Rudarstvo u Walesu|rudarstva]] i [[Metalurgija|metalurške]] industrije pretvorili su Wales iz zemljoradničke u industrijsku naciju. Rudarstvo u [[Maes glo De Cymru|južnovelškim poljima uglja]] je izazvalo munjevit rast stanovništva Walesa. Dvije trećine stanovništva živi u [[Južni Wales|južnom Walesu]], gdje se nalaze gradovi [[Cardiff|Caerdydd]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''Cardiff''), [[Swansea|Abertawe]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''Swansea''), [[Newport, Wales|Casnewydd]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''Newport'') i obližnje [[Južnovelške doline|doline]]. Kako je za Wales tradicionalna ekstraktivna i teška industrija ili izgubila na značaju ili potpuno nestala, velško gospodarstvo danas počiva na [[Javni sektor|javnom sektoru]], lakoj i uslužnoj industriji te [[Turizam u Walesu|turizmu]].
Iako je tijekom povijesti politički i društveno bio tijesno povezan s ostatkom Velike Britanije i većini stanovništva je [[engleski jezik]] maternji, Wales je zadržao poseban [[Velška kultura|kulturni identitet]] i zvanično je [[Višejezičnost|dvojezičan]]. Više od 560.000 govornika [[Velški jezik|velškog jezika]] živi u Walesu, a u sjevernim i zapadnim područjima ga govori većina stanovništva. Od kraja XIX. stoljeća nadalje, Wales je postao čuven kao "zemlje pjesme", djelomično zahvaljujući tradiciji ''[[eisteddfod]]a''. Na mnogim međunarodnim sportskim događajima, kao što su [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo u nogometu]], [[Svjetski kup u ragbiju|Svjetsko prvenstvo u rugbyju]] i [[Igre Commonwealtha]], Wales ima svoje nacionalne momčadi, mada na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] velški sportaši nastupaju za [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Olimpijskim igrama|Britaniju]]. [[Rugby union]] se smatra simbolom velškog identiteta i izrazom nacionalne svijesti.
==Porijeklo imena==
Engleske riječi ''"Wales"'' i ''"Welsh"'' imaju isti [[Germanski jezici|germanski]] korijen (jed. ''Walh'', množ. ''Walha''), koji je nastao iz imena galskog naroda poznatog Rimljanima kao ''[[Volki|Volcae]]'' i počeo da označava sve negermanske narode. [[Anglosaksonci]] su koristili izraz ''Wælisc'' za [[Briti|Brite]] kao narod, a ''Wēalas'' za njihove zemlje.<ref name="Wales Hist 71" /> Suvremena imena nekih [[Kontinentalna Evropa|kontinentalnoevropskih]] zemalja (npr. [[Valonija]], [[Vlaška]] i [[Valais]]) i naroda (npr. [[Vlasi]] preko posuđenice u [[staroslavenski jezik]]) imaju slično porijeklo.<ref name="Wales Hist 71">Davies (1994) p. 71</ref><ref>{{fr icon}} Albert Henry, {{lang|fr|''Histoire des mots Wallons et Wallonie'', Institut Jules Destrée, Coll. "Notre histoire", Mont-sur-Marchienne|italic=unset}}, 1990, 3rd ed. (1st ed. 1965), footnote 13 p. 86. Henry je pisao isto o [[Vlaška|Vlaškoj]].</ref><ref name="Tolkien 1">{{cite book |last=Tolkien |first=J. R. R. |authorlink=J. R. R. Tolkien |title=Angles and Britons: O'Donnell Lectures |publisher=University of Wales Press |year=1963 |location=Cardiff |pages=English and Welsh, an O'Donnell Lecture delivered at Oxford on 21 October 1955 |nopp=true }}</ref><ref name="Gilleland">{{cite web |last=Gilleland |first=Michael |title=Laudator Temporis Acti: More on the Etymology of Walden |website=Laudator Temporis Acti website |date=12.12.2007. |url=http://laudatortemporisacti.blogspot.com/2007/12/more-on-etymology-of-walden.html |accessdate=29.10.2008 }}</ref>
Povijesno u [[Velika Britanija|Britaniji]], ti nazivi nisu bile ograničeni na suvremeni Wales ili Velšane, nego su ih Anglosaksonci upotrebljavali za sve vezano za Brite, uključujući i druga negermanska područja u Britaniji (npr. [[Cornwall]] - ''Cornwēalas'') i mjesta u anglosaksonskom posjedu vezana za Brite (npr. [[Walworth (Durham)|Walworth]] u [[County Durham|Durhamu]] i [[Walton (Leeds)|Walton]] u [[West Yorkshire|Zapadnom Yorkshireu]]),<ref>{{Cite book |last=Rollason |first=David |author-link=David Rollason |year=2003 |contribution=Origins of a People |title=Northumbria, 500–1100 |publisher=Cambridge University Press |publication-date=2003 |location=Cambridge |page=60 |isbn=978-0-521-04102-7 }}</ref> kao i za druge stvari povezivane s negermanskim Evropljanima kao što je [[orah]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''walnut'').
Suvremeni Velšani sebe nazivaju ''Cymry'', a ''Cymru'' je velško ime za Wales. Ovi izrazi (oba se izgovaraju kao {{IPA-cy|ˈkəm.rɨ|}}) potječu od [[Općebritonski jezik|britonske]] riječi ''combrogi'' ([[Srpskohrvatski jezik|sh.]] ''sunarodnici'').<ref name="Hist Wales 69">Davies (1994) p. 69</ref> Uporaba riječi ''Cymry'' kao endonima proističe iz [[Poslijerimska Britanija|poslijerimskog]] (nakon dolaska Anglosaksonaca) mjesta obitavanja Velšana (govornika britonskog jezika) u suvremenom Walesu kao i u sjevernoj Engleskoj i južnoj Škotskoj ([[Hen Ogledd|Yr Hen Ogledd]], [[Srpskohrvatski jezik|sh.]] ''Stari Sjever''). On naglašava da su Velšani u suvremenom Walesu i na Starom Sjeveru bili jedan narod, drugačiji od ostalih.<ref>{{Cite journal |last=Lloyd |first=John Edward |author-link=John Edward Lloyd |year=1911 |title=A History of Wales from the Earliest Times to the Edwardian Conquest (Note to Chapter VI, the Name "Cymry") |volume=I |edition=Second |publisher=Longmans, Green, and Co. |publication-date=1912 |publication-place=London |pages=191–192 |url=https://books.google.com/books?id=NYwNAAAAIAAJ&pg=PA191 }}</ref> Međutim, izraz se nije odnosio na [[Kornijci|Kornijce]] i [[Bretonci|Bretonce]], iako su po porijeklu, kulturi i jeziku slični Velšanima. Ovaj naziv se počeo koristiti kao endonim najvjerojatnije prije VII. stoljeća.<ref>{{Cite book |last=Phillimore |first=Egerton |year=1891 |editor-last=Phillimore |editor-first=Egerton |contribution=Note (a) to The Settlement of Brittany |contribution-url=https://books.google.com/books?id=M35QO0vor-EC&pg=PA97 |title=Y Cymmrodor |volume=XI |publisher=[[Honourable Society of Cymmrodorion]] |publication-date=1892 |location=London |pages=97–101 }}</ref>
Zabilježen je u pjesmi pohvalnici [[Cadwallon ap Cadfan|Cadwallonu ap Cadfanu]] (''Moliant Cadwallon'', djelo Afana Ferddiga) oko 633. godine.<ref>Davies (1994) p. 71; pjesma sadrži stih: 'Ar wynep Kymry Cadwallawn was'.</ref> U [[Velška književnost|velškoj književnosti]], naziv ''Cymry'' je rabljen tijekom cijelog [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] kao ime za Velšane, mada je stariji, širi pojam ''Brythoniaid'' i dalje označavao bilo koji [[Briti|britonski narod]] (uključujući Velšane) i bio češći u književnosti sve do otprilike 1200. godine. Nakon toga izraz ''Cymry'' je prevladao kao naziv za Velšane. Sve do otprilike 1560. godine riječ se pisala kao ''Kymry'' ili ''Cymry'', neovisno od toga da li se odnosila na ljude ili njihovu domovinu.<ref name="Hist Wales 69"/>
[[Romanizacija (kulturna)|Latinizirani]] oblik ovog imena (''[[Cambria]]'') i njegove izvedenice i dalje se javljaju kao rjeđi alternativni nazivi za Wales i Velšane. Neki od primjera su [[Cambrijsko gorje]] (koje pokriva veći dio Walesa i po kome su nazvani [[geološki period]] [[kambrij]] ), novine ''[[Cambrian News]]'' i tvrtke i udruženja [[Cambrian Airways]], [[Cambrian Railways]], [[Cambrian Archaeological Association]] i [[Royal Cambrian Academy of Art]]. Izvan Walesa, sličan izraz je opstao kao naziv [[Cumbria]] u [[Sjeverozapadna Engleska|sjeverozapadnoj Engleskoj]], koja je bila dio Hen Ogledda. [[Kambrijski jezik|Cumbrijski jezik]], za koji se smatra da je bio blizak velškom, govorio se u ovom području sve dok nije [[Smrt jezika|izumro]] oko XII. stoljeća. Ovaj oblik se povremeno pojavljuje i u književnosti, kao npr. u [[Pseudohistorija|pseudopovijesnoj]] ''"[[Historia Regum Britanniae]]"'' [[Geoffrey od Monmoutha|Geoffreya od Monmoutha]], gdje se lik [[Camber (kralj)|Cambera]] opisuje kao eponimski kralj Cymruja.
==Povijest==
{{Main|Povijest Walesa}}
===Pretpovijest===
{{See also|Pretpovijesni Wales}}
[[File:BrynCelliDdu3.jpg|thumb|[[Bryn Celli Ddu]], kasnoneolitska grobnica na otoku [[Anglesey|Môn]]|alt=Niska travnata humka s ulazom napravljenim od kiklopskog kamenja u sredini]]
Wales je naseljen [[Homo sapiens|suvremenim ljudima]] najmanje 29.000 godina.<ref name="CA 2007">{{cite web|title=Welsh skeleton re-dated: even older!|url=http://www.archaeology.co.uk/articles/welsh-skeleton-re-dated-even-older.htm|accessdate=28.9.2010|publisher=Current Archaeology|date=6.11.2007.|website=archaeology.co.uk website}} : ''vidjeti'' [[Crvena dama iz Pavilanda]]</ref> Stalno ljudsko naseljavanje počinje krajem [[Zadnje veliko ledeno doba|zadnjeg ledenog doba]], između 12.000 i 10.000 [[Prije sadašnjosti|godina prije sadašnjosti (PS)]], kada su se [[Mezolit|mezolitski]] [[lovci-sakupljači]] iz [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] počeli doseljavati u Veliku Britaniju. U to vrijeme razina mora je bila mnogo niža nego danas i plitki dijelovi današnjeg [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] su bili kopno. Istočna obala današnje Engleske i obale današnjih Danske, Njemačke i Nizozemske su bile spojene kopnenom masom poznatom pod nazivom [[Doggerland]], obrazujući pritom Britanski poluotok na [[Srednja Evropa|evropskom kopnu]]. Wales je ostao bez [[Glečeri|glečera]] do otprilike 10.250 godina PS, a toplija klima je uslovila stvaranje gustog šumskog pokrivača. Porast razine mora na kraju ledenog doba razdvojio je Wales i Irsku, između kojih se danas nalazi [[Irsko more]]. Doggerland je potopilo Sjeverno more i do 8.000 godina PS Britanski poluotok je postao otok.<ref name="Tempus 13">{{cite book|editor1-last=Morgan|editor1-first=Prys |editor1-link=Prys Morgan |editor2-last=Aldhouse-Green |editor2-first=Stephen |last1=Pollard |first1=Joshua|authorlink=Joshua Pollard |title=History of Wales, 25,000 BC AD 2000|contribution=Wales' Hidden History, Hunter-Gatherer Communities in Wales: The Neolithic |pages=13–25 |publisher=[[Tempus Publishing]] |year=2001 |location=Stroud, Gloucestershire |isbn=978-0-7524-1983-1}}</ref><ref>Davies (2008) pp. 647–648</ref> Do početka [[neolit]]a (otprilike 6.000 godina PS) razina mora u [[Bristolski kanal|Bristolskom kanalu]] je bila i dalje oko 10 m niža nego danas.<ref name="GGAT 72 4">{{cite journal|last1=Evans |first1=Edith |last2=Lewis |first2=Richard |title=The Prehistoric Funerary and Ritual Monument Survey of Glamorgan and Gwent: Overviews. A Report for Cadw by Edith Evans BA PhD MIFA and Richard Lewis BA |journal=Proceedings of the Prehistoric Society |volume=64| page=4|year=2003|url=http://www.ggat.org.uk/cadw/cadw_reports/pdfs/GGAT%2072%20Overviews.pdf|accessdate=30.9.2009}}</ref><ref>Davies (1994) p. 17</ref><ref name="BBCHistory-P1">{{cite web|title=Overview: From Neolithic to Bronze Age, 8000–800 BC (Page 1 of 6)|url=http://www.bbc.co.uk/history/ancient/british_prehistory/overview_british_prehistory_01.shtml|accessdate=5.8.2008|publisher=BBC|date=5.9.2006.|website=BBC History website}}</ref> [[John Davies (povjesničar)|John Davies]] je tvrdio da su priča o potapanju [[Cantre'r Gwaelod]]a i priče u [[Mabinogion]]u kako je more između Walesa i Irske bilo uže i pliće možda daleko narodno sjećanje na ova vremena.<ref name="Wales Hist 4–6">Davies (1994) pp. 4–6</ref>
Neolitski naseljenici su se stopili s prethodnim stanovništvom, postupno mijenjajući njihov način života iz nomadskog lovaca-sakupljača u zemljradnički do 6.000 godina PS – [[Neolitska revolucija]].<ref name="Wales Hist 4–6"/><ref name="GGAT 72">{{cite web|title=GGAT 72 Overviews|url=http://www.ggat.org.uk/cadw/cadw_reports/pdfs/GGAT%2072%20Overviews.pdf|page= 47|accessdate=30.12.2008|publisher=Glamorgan-Gwent Archaeological Trust|year=2003|website=A Report for Cadw by Edith Evans BA PhD MIFA and Richard Lewis BA}} </ref> Oni su raskrčili šume da bi stvorili pašnjake i obrađivali zemlju, razvili nove tehnologije kao što su proizvodnja keramike i tkanine i sagradili [[Dolmen|cromlech]]e kao što su [[Pentre Ifan]], [[Bryn Celli Ddu]] i [[Parc le Breos Cwm]] između oko 5.800 i 5.500 godina PS.<ref>{{cite web|title=Stones of Wales – Pentre Ifan Dolmen|url=http://www.stonepages.com/wales/pentreifan.html|accessdate=17.11.2008|publisher=Paola Arosio/Diego Meozzi|year=2003|website=Stone Pages website}}</ref><ref>{{cite web|title=Stones of Wales – Bryn Celli Ddu Burial chamber|url=http://www.stonepages.com/wales/bryncelliddu.html|accessdate=17.11.2008|publisher=Paola Arosio/Diego Meozzi|year=2003|website=Stone Pages website}}</ref><ref name="Coflein1">{{cite web|title=Parc le Breos Burial Chamber; Parc CWM Long Cairn|url=http://www.coflein.gov.uk/en/site/93072/details/PARC+LE+BREOS+BURIAL+CHAMBER%3BPARC+CWM+LONG+CAIRN/ |accessdate=24.10.2008|publisher=Royal Commission on the Ancient and Historical Monuments of Wales|year=2006|website=The Royal Commission on the Ancient and Historical Monuments of Wales website}}</ref><ref name="BBC Wales History">{{cite web|title=Themes Prehistoric Wales: The Stone Age|url=http://www.bbc.co.uk/wales/history/sites/themes/periods/prehistoric02.shtml|accessdate=24.10.2008|publisher=[[BBC Cymru Wales]] |year=2008|website=[[BBC Cymru Wales]] website}}</ref> Kao i ljudi koji su živjeli diljem Britanije, tijekom narednih stoljeća ljudi koji su naseljavali današnji Wales asimilirali su doseljenike i razmjenjivali ideje [[Brončano doba|brončanodobnih]] i [[Željezno doba|željeznodobnih]] [[Kelti|keltskih]] kultura. Prema [[John T. Koch|Johnu T. Kochu]] i drugima, Wales je u kasnom brončanom dobu bio dio [[Atlantsko brončano doba|primorske trgovačke kulture]] koja je također uključivala i druge [[keltske nacije]].<ref name=Koch>{{cite web|url=http://www.wales.ac.uk/Resources/Documents/Research/ODonnell.pdf|title=O'Donnell Lecture 2008 Appendix| year=2008 |accessdate = 2.10.2010}}</ref><ref name=Koch2009>{{cite book|last = Koch|first = John |authorlink =John T. Koch |title=Tartessian: Celtic from the Southwest at the Dawn of History in Acta Palaeohispanica X Palaeohispanica 9 (2009)| publisher=Palaeohispanica |year=2009|pages=339–351 |url=http://ifc.dpz.es/recursos/publicaciones/29/54/26koch.pdf|issn=1578-5386 |accessdate=17.5.2010}}</ref><ref>{{cite book|last=Cunliffe, Karl, Guerra, McEvoy, Bradley; Oppenheimer, Røyrvik, Isaac, Parsons, Koch, Freeman and Wodtko|title=Celtic from the West: Alternative Perspectives from Archaeology, Genetics, Language and Literature|year=2010|publisher=Oxbow Books and Celtic Studies Publications|isbn=978-1-84217-410-4|page=384}}</ref><ref>{{cite book|last=Cunliffe|first=Barry |authorlink=Barry Cunliffe |title=A Race Apart: Insularity and Connectivity in Proceedings of the Prehistoric Society 75, 2009, pp. 55–64|year=2008| publisher=[[The Prehistoric Society]]|page=61}}</ref> Ova tvrdnja, ponekad nazivana "atlantsko-keltskom", u suprotnosti je s tvrdnjom da keltski jezici potječu s istoka, s prostora [[Halštatska kultura|Hallstattske kulture]].<ref>{{cite journal|last=Koch|first=John T.|title=A CASE FOR TARTESSIAN AS A CELTIC LANGUAGE|journal=Acta Palaeohispanica X Palaeohispanica|year=2009 |volume=9|url=http://ifc.dpz.es/recursos/publicaciones/29/54/26koch.pdf}}</ref> Do [[Rimsko osvajanje Britanije|Rimskog osvajanja Britanije]] prostor suvremenog Walesa stoljećima su naseljavala plemena [[Deceangli]], [[Ordoviki|Ordovici]], [[Cornovii (Midlands)|Cornovii]], [[Demetae|Demeti]] i [[Siluri]].<ref name="Wales Hist 4–6"/>
===Rimsko doba===
===Poslijerimsko doba===
===Srednjovjekovni Wales===
===Industrijski Wales===
===Suvremeni Wales===
====Početak XX. stoljeća====
====Sredina XX. stoljeća====
====Kraj XX. stoljeća====
====Devolucija====
==Vlast i politika==
===Sastav Skupštine===
===Područja odgovornosti===
====Vanjski poslovi====
===Mjesna uprava===
==Zakon i red==
==Zemljopis i prirodna povijest==
===Geologija===
===Klima===
===Biljni i životinjski svijet===
==Gospodarstvo==
==Saobraćaj==
==Obrazovanje==
==Zdravstvo==
==Stanovništvo==
===Povijest stanovništva===
===Trenutno stanje===
===Jezici===
===Religija===
==Kultura==
===Mitologija===
===Književnost===
===Muzeji i knjižnice===
===Likovna umjetnost===
===Nacionalni simboli i himna===
===Sport===
===Mediji===
===Kuhinja===
===Scenska umjetnost===
====Glazba====
====Dramska umjetnost====
====Ples====
===Festivali===
==Vidjeti također==
{{Portal|Wales}}
* [[Popis osnovnih velških tema]]
* [[Y Wladfa]]
==Bilješke==
{{Reflist|group="nb"}}
==Izvori==
{{Reflist|20em}}
==Bibliografija==
* Popis 2001, [https://web.archive.org/web/20090319202324/http://www.statistics.gov.uk/census2001/bicentenary/pdfs/wales.pdf ''200 Years of the Census in ... Wales'' (2001)]
* {{Cite book|last=Davies|first=John|authorlink=John Davies (historian)|title=A History of Wales| publisher=Penguin| year=1994| location=London|isbn = 978-0-14-014581-6}}
* {{cite encyclopedia |editor1-first=John |editor1-last=Davies |editor2-first=Nigel |editor2-last=Jenkins |editor2-link=Nigel Jenkins |editor3-first=Menna |editor3-last=Baines|editor4-first=Peredur I. |editor4-last=Lynch|editor4-link=Peredur Lynch|encyclopedia=[[Encyclopaedia of Wales|The Welsh Academy Encyclopaedia of Wales]] |year=2008 |publisher=University of Wales Press |location=Cardiff |isbn=978-0-7083-1953-6 }}
==Vanjske poveznice==
{{Sisterlinks|Wales|s=Kategorija:Wales|b=Wales|voy=Wales}}
* [http://www.wales.gov.uk/ Vlada Walesa]
* [http://www.assembly-wales.org/ Narodna skupština Walesa]
* [http://www.bbc.co.uk/wales/ BBC Wales]
* {{osmrelation|58437}}
* {{dmoz|Regional/Europe/United_Kingdom/Wales}}
* [http://www.visitwales.com/ VisitWales.com] Zvanični međunarodni turistički vodič za Wales.
* [http://www.visitwales.co.uk/ VisitWales.co.uk] Zvanični vodič UK za boravak i aktivnosti u Walesu.
* [http://www.wales.com/ Wales – Official Gateway to Wales]
* [https://web.archive.org/web/20071119123113/http://www.gtj.org.uk/ Gathering the Jewels – Velško naslijeđe i kultura]
* [https://www.geograph.org.uk/browser/#!/country+%22Wales%22/display=plus/pagesize=100/sort=random/image=991 Slike Walesa] na Geograph Britain and Ireland
{{Geografska lokacija
| Centar = {{flag|Wales}}
| S = {{flag|Otok Man}} <br/> ''[[Irsko more]]''
| SE = {{flag|Engleska}}
| I = {{flag|Engleska}}
| JI = {{flag|Engleska}}
| J = ''[[Bristolski kanal]]''
| JZ = ''[[Keltsko more]]''
| Z = ''[[Irsko more]]'' <br/> {{flag|Irska}}
| SZ = {{flag|Sjeverna Irska}}<br />''[[Irsko more]]''
}}
{{Podjela UK}}
{{Commonscat}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Wales| ]]
[[Kategorija:Velika Britanija]]
[[Kategorija:Države Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Keltske nacije]]
[[Kategorija:Otočne države]]
[[Kategorija:Englesko govorno područje]]
| |||