Razlike između izmjena na stranici "Dubrovnik"

Dodana 2 bajta ,  prije 2 godine
m
Ispr
m (Višak parametara)
m (Ispr)
== Ekonomija ==
[[Datoteka:View Dubrovnik-2.jpg|thumb|desno|200px|Dubrovačka luka u Gružu]]
U Dubrovniku su već u [[11. vijek|11. stoljeću]] postajala udruženja trgovaca i obrtnika razvrstanih po djelatnostima. Glavne gospodarske grane stoljećima su [[brodogradnja]], [[pomorstvo]], [[trgovina]], [[obrt]], a u novije vrijeme i [[turizam]]. Trgovalo se [[rudarstvo|rudarskim]], [[poljoprivreda|poljodjelskim]] i [[stočarstvo|stočarskim]] proizvodima, manufakturnom robom, [[natrijum-hlorid|solju]] i dr. Sol se dobivala u Gružu i Slanom te na otocima [[Šipan]]u i [[Mljet]]u, a najvažnije središte prizvodnjeproizvodnje soli bio je [[Ston]]. U 16. stoljeću, Dubrovnik je imao jaku [[mornarica|mornaricu]] (oko 180 brodova), po jačini i veličini treću u svijetu. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i stizali sve do [[Engleska|Engleske]], a postoji i dokazani slučaj da je [[dubrovačka karaka]] došla do obale Sjeverne Amerike, gdje su se pomorci pomiješali s lokalnim stanovništvom (Indijancima).
 
U Dubrovniku je osnovana najstarija trgovačka komora u Hrvatskoj. Osnovali su je [[Francuzi]] [[1808]]. godine, nakon propasti Dubrovačke Republike, dok je Hrvatska gospodarska komora u [[Zagreb]]u osnovana tek [[1852]]. godine. Danas postoji Županijska komora Dubrovnik, a grad je gospodarsko središte [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]].
* ''[[Dubrovačka katedrala]]'' - posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo ([[Velika Gospa]]). Nastala je na mjestu bizantske i romaničke katedrale, koja je uništena u velikom potresu [[1667]]. godine. Sadašnja [[barok]]na katedrala građena je od [[1671]]. do [[1713]]. godine. Riznica katedrale čuva zlatne i srebrne relikvijare, [[krst|križeve]], crkveno posuđe i slike talijanskih ([[Tizian]], [[Rafael|Raffael]] i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara.
* ''[[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|Crkva sv. Vlaha]]'' - izgrađena je na mjestu [[romanika|romaničke]] crkve, koja je preživjela veliki potres 1667., ali je uništena u požaru [[1706]]. godine. Nova barokna crkva izgrađena je od 1706. do [[1715]]. godine. Na glavnom oltaru nalazi se kip [[Sveti Vlaho|sv. Vlaha]] od pozlaćenog srebra rad dubrovačkih majstora iz [[15. vijek|15. stoljeća]]. U rukama drži maketu grada prije potresa 1667.
* ''[[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku|Franjevački samostan i crkva Male braće]]'' - potječu iz [[14. vijek|14. stoljeća]]. Vrata crkve su nasvođenanadsvođena raskošnim [[gotika|gotičkim]] portalom, koji se jedini preživio potres 1667. Kasnoromanički klaustar iz [[1360]]. godine, izgradio je Mihoje Brajkov iz [[Bar (Crna Gora)|Bara]]. U sklopu samostana od [[1317]]. godine do danas djeluje [[apoteka|ljekarna]], treća po starosti u [[Evropa|Europi]].
* ''[[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku|Dominikanski samostan i crkva sv. Dominika]]'' - građeni u [[14. vijek|14. stoljeću]]. Južni portal izradio je kipar Bonino iz [[Milano|Milana]] [[1419]]. godine. Ističe se gotičko-renesanski klaustar. Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: [[Lovro Dobričević|Lovre Dobričevića]], [[Mihajlo Hamzić|Mihajla Hamzića]] i [[Nikola Božidarević|Nikole Božidarevića]], veliko oslikano raspelo [[Paolo Veneziano|Paola Veneziana]] iz 14. stoljeća i oltarnu palu sv. Magdalena, rad talijanskog slikara [[Tizian]]a iz [[1550]]. godine.
* ''Isusovački samostan i [[Crkva sv. Ignacija u Dubrovniku|crkva sv. Ignacija]] '' - [[barok]]ne građevine iz [[17. vijek|17.]] i [[18. vijek|18. stoljeća]]. Uz crkvu je glasovito dubrovačko učilište "Collegium Ragusinum".