Verzija na datum 10 januar 2019 u 17:39 uredi GregorB (razgovor \| doprinos) Autopatroleri 268 izmena m Višak parametara oznaka: vizualno uređivanje: prebačeno ← Starija izmjena		Verzija na datum 10 januar 2019 u 17:41 uredi poništi GregorB (razgovor \| doprinos) Autopatroleri 268 izmena m Ispr Novija izmjena →
Red 139: == Ekonomija == [[Datoteka:View Dubrovnik-2.jpg\|thumb\|desno\|200px\|Dubrovačka luka u Gružu]] U Dubrovniku su već u [[11. vijek\|11. stoljeću]] postajala udruženja trgovaca i obrtnika razvrstanih po djelatnostima. Glavne gospodarske grane stoljećima su [[brodogradnja]], [[pomorstvo]], [[trgovina]], [[obrt]], a u novije vrijeme i [[turizam]]. Trgovalo se [[rudarstvo\|rudarskim]], [[poljoprivreda\|poljodjelskim]] i [[stočarstvo\|stočarskim]] proizvodima, manufakturnom robom, [[natrijum-hlorid\|solju]] i dr. Sol se dobivala u Gružu i Slanom te na otocima [[Šipan]]u i [[Mljet]]u, a najvažnije središte ~~prizvodnje~~proizvodnje soli bio je [[Ston]]. U 16. stoljeću, Dubrovnik je imao jaku [[mornarica\|mornaricu]] (oko 180 brodova), po jačini i veličini treću u svijetu. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama [[Sredozemno more\|Sredozemnog mora]] i stizali sve do [[Engleska\|Engleske]], a postoji i dokazani slučaj da je [[dubrovačka karaka]] došla do obale Sjeverne Amerike, gdje su se pomorci pomiješali s lokalnim stanovništvom (Indijancima). U Dubrovniku je osnovana najstarija trgovačka komora u Hrvatskoj. Osnovali su je [[Francuzi]] [[1808]]. godine, nakon propasti Dubrovačke Republike, dok je Hrvatska gospodarska komora u [[Zagreb]]u osnovana tek [[1852]]. godine. Danas postoji Županijska komora Dubrovnik, a grad je gospodarsko središte [[Dubrovačko-neretvanska županija\|Dubrovačko-neretvanske županije]]. Red 192: * ''[[Dubrovačka katedrala]]'' - posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo ([[Velika Gospa]]). Nastala je na mjestu bizantske i romaničke katedrale, koja je uništena u velikom potresu [[1667]]. godine. Sadašnja [[barok]]na katedrala građena je od [[1671]]. do [[1713]]. godine. Riznica katedrale čuva zlatne i srebrne relikvijare, [[krst\|križeve]], crkveno posuđe i slike talijanskih ([[Tizian]], [[Rafael\|Raffael]] i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara. * ''[[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku\|Crkva sv. Vlaha]]'' - izgrađena je na mjestu [[romanika\|romaničke]] crkve, koja je preživjela veliki potres 1667., ali je uništena u požaru [[1706]]. godine. Nova barokna crkva izgrađena je od 1706. do [[1715]]. godine. Na glavnom oltaru nalazi se kip [[Sveti Vlaho\|sv. Vlaha]] od pozlaćenog srebra rad dubrovačkih majstora iz [[15. vijek\|15. stoljeća]]. U rukama drži maketu grada prije potresa 1667. * ''[[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku\|Franjevački samostan i crkva Male braće]]'' - potječu iz [[14. vijek\|14. stoljeća]]. Vrata crkve su ~~nasvođena~~nadsvođena raskošnim [[gotika\|gotičkim]] portalom, koji se jedini preživio potres 1667. Kasnoromanički klaustar iz [[1360]]. godine, izgradio je Mihoje Brajkov iz [[Bar (Crna Gora)\|Bara]]. U sklopu samostana od [[1317]]. godine do danas djeluje [[apoteka\|ljekarna]], treća po starosti u [[Evropa\|Europi]]. * ''[[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku\|Dominikanski samostan i crkva sv. Dominika]]'' - građeni u [[14. vijek\|14. stoljeću]]. Južni portal izradio je kipar Bonino iz [[Milano\|Milana]] [[1419]]. godine. Ističe se gotičko-renesanski klaustar. Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: [[Lovro Dobričević\|Lovre Dobričevića]], [[Mihajlo Hamzić\|Mihajla Hamzića]] i [[Nikola Božidarević\|Nikole Božidarevića]], veliko oslikano raspelo [[Paolo Veneziano\|Paola Veneziana]] iz 14. stoljeća i oltarnu palu sv. Magdalena, rad talijanskog slikara [[Tizian]]a iz [[1550]]. godine. * ''Isusovački samostan i [[Crkva sv. Ignacija u Dubrovniku\|crkva sv. Ignacija]] '' - [[barok]]ne građevine iz [[17. vijek\|17.]] i [[18. vijek\|18. stoljeća]]. Uz crkvu je glasovito dubrovačko učilište "Collegium Ragusinum".

Dubrovnik – razlika između verzija