Mjesečeva mora – razlika između verzija

[[Datoteka:MoonTopoLOLA.png|mini|300px|desno|[[Topografija]] Mjeseca.]]

[[Datoteka:Aristarchus and Herodotus craters Apollo 15.jpg|mini|300px|desno|[[Aristarh (krater)|Krateri Aristarh]] (lijevo) i Herod (desno)]]

Starost Mjesečevih tala mjerena je [[radioaktivnost|radioaktivnom]] metodom i ustanovljena je u rasponu od 4.6 do 3.2 milijardi godina. Prije je već bila izmjerena dob [[meteorit]]a od 4.6 do 4.7 milijardi godina, pa se smatra da je to starost planetskog sustava. Najvjerojatnije je da su svi [[planet]]i nastali istodobno, iz prasunčeve maglice. Na Zemlji je najstarije stijenje datirano s 3.8 milijardi godina, što ne znači da je Zemlja mlađa, jer su promjene tla mogle i te kako sakriti tragove starosti. [[Geokronologija|Geološki procesi]] na Mjesecu odvijali su se drukčije nego na [[Zemlja|Zemlji]]. Kemijski sastav Mjesečeve i Zemljine tvari pokazuje sličnosti, ali i razlike. Na primjer, [[izotop]]ni je sastav [[kisik]]a u kori oba nebeska tijela jednak. No Mjesečevi materijali razlikuju se od Zemljinih bitno u tome što su u njima manje zastupljeni lako hlapljivi i lako taljivi elementi. Nema [[voda|vode]] ni [[Željezovi oksidi|željezovih oksida]]. Više [[hipoteza]] nastoji da objasni postanak Mjeseca. Manje su vjerojatne hipoteze o zahvatu Mjeseca koji je prethodno dogotovljen u nekom drugom području presunčeve maglice, te hipoteze o odvajanju Mjeseca od Zemlje zbog njezine brze vrtnje. Vjerojatnije je da je Mjesec nastao od [[satelit]]skog roja čvrstih čestica u Zemljinoj okolini. U osnovi te hipoteze je ideja da tijelo veće [[masa|mase]] “kupi” na sebe tijela manje mase i tako raste. Zamišljamo da se takvo veće tijelo udaljava od Zemlje zbog njezina plimnog utjecaja, učinak koji se i danas osjeća, te na spiralnom putu prikuplja tvar iz satelitskog roja. Kao spasonosna razrađuje se u posljednje vrijeme i ideja o [[tangenta|tangencijalnom]] udaru u Zemlju tijela čija je masa ne veća od desetine Zemljine, nakon čega razmrvljeni dio Zemlje prelazi u satelitski roj sudarom jako zagrijan i time dehidriran. Zatim se iz satelitskog roja stvara jedan [[prirodni satelit]]. Manja prosječna gustoća Mjeseca posljedica je toga što je stvoren od pripovršinskih slojeva Zemlje.