Linji – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 31:
}}
 
'''LínjìLinči YìxuánJihsuan''' (''Línjì Yìxuán''; {{zh|t=臨濟義玄|s=临济义玄|w=Lin-chi I-hsüan}}, {{lang-ja|Rinzai Gigen}}) (? - 866 CE) bio je [[narodna Republika Kina|kineski]] [[Budizam|budistički]] učitelj iz doba [[dinastija Tang|dinastije Tang]], poznat kao osnivač [[Rinzai|Linji škole]] [[Zen|Chánčan]] budizam. Linji je poticao od porodice po imenu Xing (邢) iz Caozhoua (današnji [[Heze]] u [[Shandong]]), a koju je kao mladić napustio kako bi se posvetio proučavanju budizma u raznim školama.
 
== Život ==
Linji je postao učenik Chan učitelja [[Huangbo Xiyun|Huángbò Xīyùna]] (黃蘗希運) ali je, prema ''Zapisu o Linjiju'', doživio [[Bodhi|prosvjetljenje]] razgovarajući o Huángbòvom učenju sa usamljenim redovnikom po imenu Dàyú (大愚). Linji se potom vratio kod Huángbòa kako bi nastavio učenje. Godine 851. je Linji došao u hram Linji u [[Hebei]]ju, gdje je uzeo ime po njemu; ono je postalo naziv za novi pravac Chán budizma.
 
Linči je poticao od porodice po imenu Hsing (邢 ''Xing'') iz [[Čaodžou]]a, koju je kao mladić napustio kako bi se posvetio proučavanju budizma u raznim školama.
 
LinjiLinči je postao učenik Chančan učitelja [[Huangbo XiyunSijuen|Huángbò XīyùnaHuangboa]] (黃蘗希運) ali je, prema ''Zapisu o LinjijuLinčiju'', doživiodoživeo [[Bodhi|prosvjetljenjeprobuđenje]] razgovarajući o Huángbòvom učenju sa usamljenim redovnikommonahom po imenu DàyúDaju (大愚 ''Dàyú''). LinjiLinči se potom vratio kod HuángbòaHuangboa kako bi nastavio učenje. Godine [[851]]. je Linji došao u hram LinjiLinči u [[Hebei]]ju, gdjegde je uzeo ime po njemu; ono je postalo naziv za novi pravac Chánčan budizma.
 
== Učenje ==
{{main|Zen}}
 
Fokusirajući se na iskustvo [[budnost (budizam)|probuđenja]], neopterećeno tekstovima i učenjima, za Linčija je karakteristična snažna ikonoklastička retorika:
{{citat|Ako želite ispravno razumevanje, ne smete dozvoliti da vas drugi obmanjuju. Treba da ubijete sve na šta naiđete, bilo iznutra ili spolja. Ako sretnete Budu, ubijte Budu. Ako sretnete patrijarhe, ubijte patrijarhe... Tad možete postići svoje oslobođenje.<ref name="Ju-Lan-285-296">Fung Ju-Lan, ''Istorija kineske filozofije'' (str. 285-296.), NOLIT, Beograd, 1977.</ref>|[[Linji Yixuan|Linči]]}}
 
{{citat|Ako želite ispravno razumevanje, ne smete dozvoliti da vas drugi obmanjuju. Treba da ubijete sve na šta naiđete, bilo iznutra ili spolja. Ako sretnete Budu, ubijte Budu. Ako sretnete patrijarhe, ubijte patrijarhe... Tad možete postići svoje oslobođenje.<ref name="{{sfn|Ju-Lan-|1977|pp=285-296">Fung Ju-Lan, ''Istorija kineske filozofije'' (str. 285-296.), NOLIT, Beograd, 1977.</ref>|[[Linji Yixuan}}|Linči]]}}
 
Nedostatak samopouzdanja je razlog što oni koji pokušavaju da postignu budinstvo tako često omanu da slede svoj put. Ji-hsijan je govorio:
{{citat|Danas ljudi koji se bave kultivisanjem duha ne uspevaju da postignu svoje ciljeve. Njihova greška je u tome što nemaju vere u sebe ... Želite li da znate ko su patrijarsi i Buda? Svi vi koji ste preda mnom patrijarsi ste i Buda.{{sfn|Ju-Lan|1977|pp=285-296}}}}
 
Linči je značajno doprineo formulisanju zen koncepta [[Nedelanje|nedelanja]]. Po Linčiju, najbolja metoda kultivisanja u cilju postizanja [[Budnost (budizam)|budnosti]] je ne upražnjavati nikakvo kultivisanje. Kultivisati sebe znači vršiti nameran napor, što je delanje (''yu-wei''). To delanje će sigurno dati neki dobar učinak, ali on neće biti večit, jer je uzrokovan. A "''kad se sila uzroka iscrpe, čovek se vraća prolaznom''".{{sfn|Ju-Lan|1977|pp=285-296}} Tako je najbolja metoda kultivisanja uma nedelanje, obavljanje svojih poslova bez namernog napora ili svrhovitosti. Ji-hsijan je govorio:
 
{{citat|U postizanju budinstva nema mesta namernom naporu. Jedini je način i dalje nastaviti obične i uzbuđenja lišene radnje: vršiti veliku i malu nuždu, nositi odeću, jesti obroke i leći kad se umorite. Prost čovek će vas ismejati, ali mudar će razumeti.{{sfn|Ju-Lan|1977|pp=285-296}}}}
 
Sve što čovek valja da čini jeste da obavlja svakodnevne radnje i ništa više. Iako su to jednostavne stvari, nije ih lako obavljati nesvrhovito, bez ikakvih veza. To je ono što č'an učitelji nazivaju kultivisanje nekultivisanjem.{{sfn|Ju-Lan|1977|pp=285-296}}
 
== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|last=Ju-Lan|first=Fung|title=Istorija kineske filozofije|year=1977|url= |publisher= NOLIT|location=Beograd|id=}}
<div class="references-small">
 
* Keown, Damien. ''A Dictionary of Buddhism''. Oxford: Oxford University Press, 2003. ISBN 0-19-860560-9.
== Izvori ==
* Lowenstein, Tom. ''The Vision of the Buddha: Buddhism – The Path to Spiritual Enlightenment''. ISBN 1-903296-91-9.
{{reflist}}
* Watson, Burton; tr. ''The Zen Teachings of Master Lin-Chi: A Translation of the Lin-chi lu''. New York: Columbia University Press, 1999. ISBN 0-231-11485-0.
* Schloegl, Irmgard. ''The Zen Teaching of Rinzai''. Shambhala Publications, Inc., Berkeley, 1976. ISBN 0-87773-087-3.
</div>
* Kazuo Koike and Goseki Kojima. "Lone Wolf and Cub 2: The Gateless Barrier". Dark Horse, 2000. ISBN 1-56971-503-3, ISBN 978-1-56971-503-1.
 
== EksterniVidi linkovijoš ==
* [[Zen]]
* [http://foucault.info/$/parrhesia/linji/ Repository of translations of Linji]
* ''The Zen Teaching of Rinzai'' (a.k.a. The Record of Rinzai) [http://www.thezensite.com/ZenTeachings/Translations/Teachings_of_Rinzai.pdf PDF] [http://finevery.googlepages.com/Teachings_of_Rinzai.htm Text]
* [http://www.cbeta.org/result/normal/T47/1985_001.htm Taisho Tripitaka Vol. 47, No. 1985] The Chinese Buddhist Electronic Text Association online Chinese character text of ''The Record of Linji'' (臨濟録 ''Linji Lu'')
 
{{start box}}