|
'''Referendum o statusu Krima''' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Рефере́ндум о ста́тусе Кры́ма'', [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Референдум про статус Криму'') održan je [[16. mart]]a [[2014]]. godine sa ciljem da se donese odluka o daljoj sudbini dotadašnje [[Ukrajina#Autonomna Republika Krim|Autonomne republike Krim]] u sklopu [[Ukrajina|Ukrajine]].
Referendum je održan nakon masovnih [[protest]]nih akcija u [[Kijev]]u koje su dovele do pada (i bijega) aktualnog izabranog [[predsjednik]]a [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]]. Prema preliminarnim rezultatima objavljenim od strane Rusije nakon referenduma većina glasača, njih 1 233 002 ili 96.77 % glasala je za otcepljenje od Ukrajine i [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|pripajanje sa]] [[Rusija|Rusijom]]. <ref name= "svar ">{{cite web ▼
Sa ciljem uspješnog vođenja referenduma, sa teritorije Ruske Federacije preko granice Ukrajine u Krim bili su iznenada uvedene ruski oružani snaga u količini od oko 20 hiljada vojnika na oklopnim vozilima. Ruski vojnici su otsekli makazami bilo kakve identifikacijske oznake na uniformama i zafarbali su tablice na automobilima. (Putin je priznao da su bili bez identifikacijske oznake na uniformama). Vojnici ukrajinskih oružanih snaga bili su nenaoružani i potpuno demoralisani, tako da se nisu opirali, osim nekoliko slučajeva nenaoružane nastupe. Ubijena su bili samo slučaino dva nenaoružanih vojnika Ukrajine. Lokalno stanovništvo sa ženama i djecom otišlo je da brani ukrajinske vojne jedinice. Stajali su kao živi štit ispred kapije kasarne. Ali ruske oružane snage su pravile provale u kasarnu kroz kršenje ograda oklopnim vozilama. U roku od nekoliko dana svi preostali vojnici Ukrajinske oružane snage bili su blokirani. Takođe, blokirana je bila vlada i parlament krimske autonomije.
Referendum je održan nakon masovnih [[protest]]nih akcija u [[Kijev]]u koje su dovele do pada (i bijega) aktualnog izabranog [[predsjednik]]a [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]].
Referendum su sproveli specijalci iz Moskve. Zbog nedostatka vremena za pripremu, prije referenduma na Krimu, među populacijom nije bilo predizborne kampanje. Većina stanovnika Krima nije razumeo šta se dešava, tako da nisu išli na "referendum". Za referendum nije bilo lista i nije bilo glasačkih listića. Iz regiona Rostov bili su uvedeni mnogo raznih kriminalnih i marginalizirane lica da obeshrabri otpor lokalnog stanovništva. Bilteni su bili odštampani na svim štampačima koji su pronađeni u školama, kancelarijama bilo koje kompanije i firme u Krimu. Organizatori nisu imali biračke spiskove, pošto je Ukrajina blokirala pristup serverima sa pasoškim podacima rezidenata. Stoga su organizatori morali samostalno ne samo da štampaju glasačke listove za glasanje na običnom papiru, već ih samostalno popunjavaju i bacaju u glasačke kutije. Stoga se u nekim gradovima i gradovima ispostavilo da je više ljudi glasalo nego što je živeo na ovoj teritoriji. Na primer, u Sevastopolu je broj birača skoro 119% stanovništva, uključujući bebe i decu.
▲Prema preliminarnim rezultatima objavljenim od strane Rusije nakon referenduma većina glasača, njih 1 233 002 ili 96.77 % glasala je za otcepljenje od Ukrajine i [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|pripajanje sa]] [[Rusija|Rusijom]]. <ref name="svar">{{cite web
|url=http://referendum2014.ru/
|title = ''Артисты Крыма - Мы дети твои, Россия!''
|accessdate = 17. 03. 2014}}</ref>
Većina krimskih građana smatra se da su građani Ukrajine i nisu učestvovali u glasanju. Ukraina i velikaVelika većina svetskih [[Zapad|Zapadnih zemalja]] ([[Evropska Unija]], Australija, Amerika, [[SAD|Sjedinjene Američke Države]]) osuđuje taj referendum i ne priznaje njegove rezultate. S druge strane [[Rusija]] ga brani, i poziva se na presedansko pravo koje je bilona vrlo sličan način izvedeno na [[Kosovo|Kosovu]] ili na [[Falklandi]]ma. Međutim, Kosovo nije bilo aneksirano bilo kojoj državi svijeta. Na Kosovu je došlo do nacionalnog sukoba, što je rezultiralo brojnim žrtvama.
Krim je bio aneksiran Rusijom. Na Krimu nikada nije bilo sukoba između nacionalnosti, nije bilo žrtava. Krimsko stanovništvo (je 51% Ukrajinaca i Rusa 26% i Tatari 13%) govore ruski i nikad nisu imali sukob. Krim je mesto gde penzioneri žive sami. Malo je mladih ljudi. Skoro nema proizvodnje. Ovo je mirno mjesto za odmor gde se Rusi, Ukrajinci, Belorusi i Kazahstani odmaraju. Nije bilo razloga za aneksiranje Krima. Aneksiranje Krima je bilo učinjeno sa ciljem podizanja rejtinga vladajuće elite Kremlja i dovelo je do patnje mnogih ljudi, komplikovala je međunarodnu situaciju i doveli do podjele u društvu.
'''Aneksiju Krima osudili su mnogi poznati ruski pisci, umetnici, glumci kina i pozorišta''': Ko je potpisao antiratnu izjavu ruske inteligencije. Zahtev grupe za inicijative za održavanje Kongresa inteligencije "Protiv rata, protiv samoizolacije Rusije, protiv restauracije totalitarizma"
== Rezultati ==
{{Referendum
== Izvori ==
# ''Не прогибаться. Не поддаваться лжи'' https://echo.msk.ru/blog/novaya_gazeta/1278972-echo/
#https://meduza.io/news/2015/03/10/putin-rasskazal-o-spasenii-kryma-ot-katka-natsionalistov
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
* [http://referendum2014.ru/ Референдум в Крыму] {{ru icon}} ▼*https://nashkiev.ua/zhournal/lyudi/okkoupatsiya-kryma-svidetel-stva-po-delou-chast-2.html
*https://ribalych.ru/2014/03/05/segodnyashnyaya-situaciya-v-krymu-glazami-ochevidca/
▲*[http://referendum2014.ru/ Референдум в Крыму] {{ru icon}}
*https://7x7-journal.ru/post/39118
*http://press.lv/post/newsweek-kak-ukrainskie-ofitsery-sdali-krym-russkim-i-kakie-vyvody-sdelala-latviya/
* [http://referendum-rt.com/ Neslužbena stranica referendumu, online glasovanje] {{ru icon}} {{en icon}}
*https://www.novayagazeta.ru/articles/2014/04/17/59255-171-vezhlivye-lyudi-187-v-krymu-kak-eto-bylo
*https://www.novayagazeta.ru/articles/2014/03/04/58610-171-moya-rodina-151-eto-moi-parni-187-151-skazal-polkovnik
[[Kategorija:2014]]
| 