Socijaldemokratija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Adres04 (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Adres04 (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{socijalizam}}
 
'''Socijaldemokratija''' je politička filozofija koja je nastala krajem [[19. vek]]а kao struja u [[marksizam|marksističkom]] pokretu. Moderna socijaldemokratija se razlikuje od klasične socijaldemokratije ili demokratskog socijalizma ukoji tradicionalnomzagovara smislu,kao kojikrajnji nastojicilj daprevazilaženje okončaekonomskog prevlast [[kapitalizam|kapitalističkog]] sistema,kapitalizma i nastojiuspostavljanje gadruštveno-ekonomskog usistema potpunostiutemeljenog zameniti.na Umestodirektnoj ovoga,demokratiji moderneu socijaldemokrate nastoje da kapitalizam reformišu [[demokratija|demokratskim]] putem kroz državne propisepolitici i stvaranjeekonomiji, programate ina organizacijademokratski saplaniranoj podrškomproizvodnji. državeU kojepitanju radeje, nadakle, umekšavanjusistem iliproizvodnje uklanjanjui nepravdiraspodele zakoji kojebi smatrajubio dau ihskladu nanosisa neregulisanipotrebama modelsvake kapitalizmapojedinke (liberalnii modelsvakog kapitalizma).pojedinca, Samte izrazdruštva socijaldemokratijakao se koristiceline, i za konkretan oblik društvenog uređenja za koji sebi socijaldemokrateuzimao zalažu.u Mnogiobzir socijaldemokratijunosive smatrajukapacitete umerenomi strujomuslove uregeneracije socijalističkomživotne pokretusredine.
 
Umesto ovoga, moderne socijaldemokrate nastoje da samo umereno reformišu kapitalizam [[demokratija|demokratskim]] putem kroz državne propise i stvaranje programa i organizacija sa podrškom države koje rade na umekšavanju nepravdi koje nanosi neregulisani model kapitalizma (liberalni model kapitalizma). Socijaldemokratija se smatra umerenom strujom u socijalističkom pokretu.
Socijaldemokratske stranke su se prvobitno zalagale za demokratski socijalizam u strogom smislu, onako kako su to određivali marksisti unutar ili povezani sa [[Socijaldemokratska partija Nemačke|Socijaldemokratskom partijom Nemačke]]. Rascepi unutar stranke tokom ranog [[20. vek]]a doveli su do izlaska revolucionarnih socijalista iz stranke i do premoći Bernštajnovog evoluciono-demokratskog ili reformsko-demokratskog načina delovanja. Ali i revolucionarni socijalizam se pocepao na dve struje: "revolucionarni autoritarni socijalizam" (koji se zasniva na jednopartijskom sistemu delovanja) i "revolucionarni demokratski socijalizam" (koji se zasniva na revolucionarnom delovanju uz postojanje političke demokratije).
 
Umerena levičarska stranka u matičnom političkom toku države sa [[tržišna ekonomija|tržišnom ekonomijom]] i glasačkim telom mahom u [[srednja klasa|srednjoj klasi]] mogla bi biti opisana kao socijaldemokratska stranka, dok bi stranka sa radikalnijim ciljevima i glasačkim telom mahom među radničkom klasom i intelektualcima i istorijom učešća u emancipatorskim pokretima bližim [[ekstremnakrajnja levica|krajnjoj levici]] mogla biti opisana kao strankestranka demokratskog socijalizma i neo-marksizma.
 
Socijalistička internacionala, svetska organizacija socijaldemokratskih i demokratsko-levičarskih stranaka ističe sledeće principe: prvo, '''''sloboda''''' – ne samo [[građanske slobode]], već i sloboda od [[diskriminacija|diskriminacije]] i sloboda od zavisnosti, kako od vlasnika [[sredstva za proizvodnju|sredstava za proizvodnju]], tako i od nosilaca zloupotrebljavane [[politička moć|političke moći]], drugo, '''''jednakost''' i [[socijalna pravda]]'' – ne samo pred zakonom već i ekonomska i socijalno-kulturna jednakost, i jednake mogućnosti za sve uključujući i one sa fizičkim, mentalnim ili društvenim hendikepom, i, treće, '''''solidarnost''''' – jedinstvo i saosećanje prema žrtvama nepravde i nejednakosti. Ovi ideali su opisani u više pojedinosti u Deklaraciji principa Socijalističke internacionale.