Istočni Slaveni: Razlika između izmjena

m
nema sažetka uređivanja
m (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
mNema sažetka izmjene
'''[[Slaveni|Istočni Slaveni]]''' su zbirni naziv za [[Rusi|Ruse]], [[Belorusi|Bjeloruse]] i [[Ukrajinci|Ukrajince]]. Oko 55.000 [[Rusini (Ukrajina)|Rusina]] se identificira posebnom nacijom, dok se ostatak smatra subetnosom ukrajinske nacije. Istočnoslavenske kulture i jezici su međusobno slični no razlike postoje i one su često veće nego kod nekih drugih naroda koji imaju vrlo blisku zajedničku povijest. Svi današnji istočnoslavenski narodi i subetnosi potiču od takozvane staroruske nacije koja se razvijala u sklopu [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Korijenito razdvajanje na zasebne narode odvilo se tek u [[kasni srednji vijek|kasnom srednjem vijeku]], kao posljedica [[Mongoli|mongolskog]] pustošenja zemlje.
 
[[Rusi]] su u 13. stoljeću dospjeli pod autokratsku mongolsku vlast, a [[Ukrajinci]] i [[Belorusi|Bjelorusi]] kao [[Rusini|Ruteni]] (slavenizirani oblik: Rusini) u 14. stoljeću dolaze pod [[Povijest Poljske|poljsko-litavsku vlast]]. Okupacija [[Staroruski (termin)|staroruskih]] zemalja dovela je do bitnih vjerskih, kulturnih i političkih razlika među spomenutim narodima već u 15. i 16. stoljeću, što se odrazilo na formiranje tri različite moderne nacije. Razdvajanje na posebne nacije do danas nije završeno s obzirom da se oko 55.000 [[Rusini (Ukrajina)|Rusina]] deklarira kao posebna nacija. Pritom treba spomenuti da se oko 7 milijuna [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]], [[Bukovina|Bukovini]] i [[Zakarpatje|Zakarpatju]] sve do sredine 20. stoljeća identificiralo u etničkom smislu Rusinima.
 
U [[Rusija|Rusiji]] također posebnu pažnju plijeni velika naglašenost i često izjašnjavanje regionalnog identiteta stanovnika pa se mnogi službeno evidentirani [[Rusi]] u privatnom životu izjašnjavaju u regionalnom kontekstu kao u etničkom.