Verzija na datum 31 januar 2018 u 21:14 uredi 109.93.4.120 (razgovor) FONT oznaka: vizualno uređivanje ← Starija izmjena		Aktualna verzija na datum 2 februar 2018 u 12:58 uredi poništi KockaAdmiralac (razgovor \| doprinos) 156 izmena m Poništena izmjena 40797739 korisnika 109.93.4.120 (razgovor) Nema apsolutno nikakve potrebe za tim oznaka: poništenje
Red 1: {{otheruses}} [[Datoteka:Paris crater Louvre K6.jpg\|thumb\|Paris drži koplje, detalj, [[4. stoljeće pne.]]]] == '''Paris''' ([[grčki jezik\|grč.]] '''Πάρις''', ''Páris'') jedan je od brojnih sinova [[troja]]nskog kralja [[Prijam]]a. Također poznat pod imenom [[Aleksandar]]. Njegova otmica [[Helena (mitologija)\|Helene]], žene [[sparta\|spartskog]] kralja [[Menelaj]]a, dovela je do [[Trojanski rat\|Trojanskog rata]]. ==▼ ▲== '''Paris''' ([[grčki jezik\|grč.]] '''Πάρις''', ''Páris'') jedan je od brojnih sinova [[troja]]nskog kralja [[Prijam]]a. Također poznat pod imenom [[Aleksandar]]. Njegova otmica [[Helena (mitologija)\|Helene]], žene [[sparta\|spartskog]] kralja [[Menelaj]]a, dovela je do [[Trojanski rat\|Trojanskog rata]]. == == [[Etimologija]] == == Parisovo grčko [[ime]] (''paris'' = torba) povezuje se s putničkom torbom u kojoj ga je Agelaj vratio kući, a potom ga odlučio odgojiti kao svoga sina. == == Mitologija == === Rođenje i djetinjstvo === == Parisov otac, kralj [[Prijam]], imao je sa ženom [[Hekaba\|Hekabom]] sina [[Hektor]]a. Kad se približavalo vrijeme da im se rodi drugo dijete, Hekaba je jedne noći u snu vidjela strašnu utvaru: pričinilo joj se da rađa baklju koja ognjem pustoši čitavu Troju i u pepeo je spaljuje. Prestrašena, ispripovjedi to svom mužu Prijamu. On pozove svog sina iz prvog braka, po imenu Ezaka, koji je bio gatar i poznavao je vještinu tumačenja snova. Ezak objasni da će njegova maćeha roditi sina koji će biti propast svome gradu. Stoga im preporuči da to dijete odlože u gori. Kraljica doista rodi sina i ljubav prema domovini nadvlada njezine majčinske osjećaje. Premda je [[Apolon]]ova svećenica Herofila nagovarala roditelje da ubiju svoje dijete, oni to nisu mogli učiniti. Ona dopusti svome mužu Prijamu da novorođenče preda slugi da ga ubije. ==▼ ▲== Parisov otac, kralj [[Prijam]], imao je sa ženom [[Hekaba\|Hekabom]] sina [[Hektor]]a. Kad se približavalo vrijeme da im se rodi drugo dijete, Hekaba je jedne noći u snu vidjela strašnu utvaru: pričinilo joj se da rađa baklju koja ognjem pustoši čitavu Troju i u pepeo je spaljuje. Prestrašena, ispripovjedi to svom mužu Prijamu. On pozove svog sina iz prvog braka, po imenu Ezaka, koji je bio gatar i poznavao je vještinu tumačenja snova. Ezak objasni da će njegova maćeha roditi sina koji će biti propast svome gradu. Stoga im preporuči da to dijete odlože u gori. Kraljica doista rodi sina i ljubav prema domovini nadvlada njezine majčinske osjećaje. Premda je [[Apolon]]ova svećenica Herofila nagovarala roditelje da ubiju svoje dijete, oni to nisu mogli učiniti. Ona dopusti svome mužu Prijamu da novorođenče preda slugi da ga ubije. == == Sluga Agelaj sažalio se i odnio ga u goru Idu nadajući se da će tamo skončati. No, dijete je dojila [[medvjed]]ica i preživjelo je. Agelaj se vratio i odlučio ga odgojiti kao svoga sina te ga je ponio u putničkoj torbi kući. Kralju Prijamu kao dokaz djetetove smrti pokazao je [[pas\|pseći]] jezik. ==▼ ▲== Sluga Agelaj sažalio se i odnio ga u goru Idu nadajući se da će tamo skončati. No, dijete je dojila [[medvjed]]ica i preživjelo je. Agelaj se vratio i odlučio ga odgojiti kao svoga sina te ga je ponio u putničkoj torbi kući. Kralju Prijamu kao dokaz djetetove smrti pokazao je [[pas\|pseći]] jezik. == == Paris je u gori Idi odrastao. Kao dječak bio je vrlo lijep i pametan. Kad je bio dijete, uspio je svladati kradljivce stoke i vratiti krdo, a tako je i postao obranom svih pastira protiv razbojnika, stoga su ga pastiri prozvali '''Aleksandar''', sto znači "branitelj ljudi". ==▼ ▲== Paris je u gori Idi odrastao. Kao dječak bio je vrlo lijep i pametan. Kad je bio dijete, uspio je svladati kradljivce stoke i vratiti krdo, a tako je i postao obranom svih pastira protiv razbojnika, stoga su ga pastiri prozvali '''Aleksandar''', sto znači "branitelj ljudi". == ~~== Parisov sud ==~~ == ~~[[Peter Paul Rubens]]:~~= Parisov sud~~<small>, [[1636.]]</small>~~ === [[Datoteka:Rubens - Judgement of Paris.jpg\|thumb\|[[Peter Paul Rubens]]: Parisov sud<small>, [[1636.]]</small>]] == Paris je iskušavao Agelajeve [[bik]]ove u borbi. Jedan je stalno pobjeđivao te je Paris održavao natjecanja s bikovima ostalih pastirima i nudio svoje bikove kao nagradu. Njegov je bik uvijek pobijedio. Na posljetku je Paris ponudio [[zlato\|zlatnu]] krunu onome tko pobijedi njegova prvaka. [[Ares]] se odazvao i pretvorio se u bika te lako pobijedio. Paris je dao krunu Aresu bez oklijevanja - bio je iskren u svojoj prosudbi, a to je utjecalo na [[olimp]]ske bogove koji su tražili Parisa da presudi u svađi između [[Atena (mitologija)\|Atene]], [[Hera\|Here]] i [[Afrodita\|Afrodite]]. ==▼ ▲== Paris je iskušavao Agelajeve [[bik]]ove u borbi. Jedan je stalno pobjeđivao te je Paris održavao natjecanja s bikovima ostalih pastirima i nudio svoje bikove kao nagradu. Njegov je bik uvijek pobijedio. Na posljetku je Paris ponudio [[zlato\|zlatnu]] krunu onome tko pobijedi njegova prvaka. [[Ares]] se odazvao i pretvorio se u bika te lako pobijedio. Paris je dao krunu Aresu bez oklijevanja - bio je iskren u svojoj prosudbi, a to je utjecalo na [[olimp]]ske bogove koji su tražili Parisa da presudi u svađi između [[Atena (mitologija)\|Atene]], [[Hera\|Here]] i [[Afrodita\|Afrodite]]. == == [[Lucas Cranach]]: Parisov sud<small>, [[1528.]]</small> ==▼ ▲==[[Datoteka:Lucas Cranach d. Ä. 068.jpg\|thumb\|left\|[[Lucas Cranach]]: Parisov sud<small>, [[1528.]]</small> ==]] == [[Zeus]] je održao slavlje u čast braka [[Pelej]]a i [[Tetida\|Tetide]]. No, [[Erida]], božica razdora, bila je bijesna jer nije bila pozvana. Ljuito je stigla na proslavu i bacila [[zlato\|zlatnu]] [[jabuka\|jabuku]] na stol (otud izraz "'''jabuka razdora"''') na kojoj bješe natpis καλλίστῃ = najljepšoj ([[dativ]] [[jednina\|jednine]] od [[grčki jezik\|grč.]] καλος = najljepša). ==▼ ▲== [[Zeus]] je održao slavlje u čast braka [[Pelej]]a i [[Tetida\|Tetide]]. No, [[Erida]], božica razdora, bila je bijesna jer nije bila pozvana. Ljuito je stigla na proslavu i bacila [[zlato\|zlatnu]] [[jabuka\|jabuku]] na stol (otud izraz "'''jabuka razdora"''') na kojoj bješe natpis καλλίστῃ = najljepšoj ([[dativ]] [[jednina\|jednine]] od [[grčki jezik\|grč.]] καλος = najljepša). == == Tri su božice htjele jabuku - [[Atena (mitologija)\|Atena]], [[Hera]] i [[Afrodita]]. Tražile su [[Zeus]]a da prosudi koja je najljepša, a on je, želeći se ne miješati, pozvao Parisa. ==▼ ▲== Tri su božice htjele jabuku - [[Atena (mitologija)\|Atena]], [[Hera]] i [[Afrodita]]. Tražile su [[Zeus]]a da prosudi koja je najljepša, a on je, želeći se ne miješati, pozvao Parisa. == == Prema tradiciji, [[Hera]] je u grčkoj tradiciji bila najljepša, često zvana "volooka Hera" (čest i stalan [[epitet]] kod [[Homer]]a) zbog velikih, lijepih [[oči]]ju. [[Afrodita]] je pak imala najviše zavodljivosti i erotičnog šarma, dok je [[Atena (mitologija)\|Atenina]] ljepota rjeđe bila opisivana, budući da su je [[Stara Grčka\|Grci]] smatrali aseksualnim bićem. ==▼ ▲== Prema tradiciji, [[Hera]] je u grčkoj tradiciji bila najljepša, često zvana "volooka Hera" (čest i stalan [[epitet]] kod [[Homer]]a) zbog velikih, lijepih [[oči]]ju. [[Afrodita]] je pak imala najviše zavodljivosti i erotičnog šarma, dok je [[Atena (mitologija)\|Atenina]] ljepota rjeđe bila opisivana, budući da su je [[Stara Grčka\|Grci]] smatrali aseksualnim bićem. == == [[Hermes]] je sa sve tri kandidatkinje došao na brdo Idu do Parisa. Nakon što su se okupale na izvoru, sve tri pokušale su podmititi Parisa. [[Hera]] mu je ponudila da će ga učiniti kraljem [[Europa\|Europe]] i [[Azija\|Azije]], a [[Atena (mitologija)\|Atena]] mu je rekla da će mu dati mudrost i ratnu vještinu. [[Afrodita]] je pak imala [[Harite]] i [[Hore]] koje su je uljepšale [[cvijeće]]m i pjesmom (izvor: [[ep]] ''Kiprije'') te mu je ponudila ruku najljepše žene na svijetu. To je bila [[Helena (mitologija)\|Helena]], [[Menelaj]]eva žena. Paris je pristao i proglasio je najljepšom te joj je dao [[jabuka\|jabuku]]. To je rasrdilo Heru. Paris je potom krenuo po Helenu i to je bio povod [[Trojanski rat\|Trojanskog rata]]. ==▼ ▲== [[Hermes]] je sa sve tri kandidatkinje došao na brdo Idu do Parisa. Nakon što su se okupale na izvoru, sve tri pokušale su podmititi Parisa. [[Hera]] mu je ponudila da će ga učiniti kraljem [[Europa\|Europe]] i [[Azija\|Azije]], a [[Atena (mitologija)\|Atena]] mu je rekla da će mu dati mudrost i ratnu vještinu. [[Afrodita]] je pak imala [[Harite]] i [[Hore]] koje su je uljepšale [[cvijeće]]m i pjesmom (izvor: [[ep]] ''Kiprije'') te mu je ponudila ruku najljepše žene na svijetu. To je bila [[Helena (mitologija)\|Helena]], [[Menelaj]]eva žena. Paris je pristao i proglasio je najljepšom te joj je dao [[jabuka\|jabuku]]. To je rasrdilo Heru. Paris je potom krenuo po Helenu i to je bio povod [[Trojanski rat\|Trojanskog rata]]. == ~~== Trojanski rat ==~~ === ~~Početak~~Trojanski ~~i povod rata~~rat === ==== Početak i povod rata ==== == [[Jacques-Louis David]]: [[Helena (mitologija)\|Helena]] i Paris ==▼ ▲==[[Datoteka:Helene Paris David.jpg\|thumb\|left\|[[Jacques-Louis David]]: [[Helena (mitologija)\|Helena]] i Paris ==]] ==[[Datoteka:Francesco Primaticcio 003.jpg\|thumb\|200px\|[[Francesco Primaticcio]]: Otmica Helene<small>, [[1530.]] - [[1539.]]</small> ==]] == [[Afrodita]] je Parisu obećala [[Helena (mitologija)\|Heleninu]] ruku, ruku najljepše žene na svijetu. No, Helena je bila udana za [[Menelaj]]a, kralja [[Sparta\|Sparte]]. No, ovo nije spriječilo Parisa da je otme ukravši i [[Menelaj]]eve konje. U drugoj i čestoj inačici mita, Helena se zaljubila u Parisa i svojevoljno otišla iz Sparte te napustila muža i njihovu devetogodišnju kćer [[Hermiona (mitologija)\|Hermionu]]. == == Brojni izvori opisuju različite odnose između Helene i Parisa. Neki tvrde da su se jako voljeli (možda pod utjecajem [[Afrodita\|Afrodite]]). Drugi pak tvrde da nije svojevoljno napustila [[Troja\|Troju]], a treći da je bila okrutna i sebična žena koja je nosila katastrofu te da ga je mrzila. == ==[[Datoteka:Johann Heinrich Füssli 001.jpg\|thumb\|[[Johann Heinrich Füssli]]: [[Afrodita]] spašava Parisa iz dvoboja s [[Menelaj]]em<small>, [[1766.]] - [[1770.]]</small> ==]] == Za vrijeme [[Helena (mitologija)\|Helenine]] udaje, mnogi su prosci došli po njezinu ruku iz cijeloga svijeta. Među proscima bili su [[Odisej]], [[Menest]], [[Ajant]], [[Patroklo]], [[Idomen]], ali je favorit bio [[Menelaj]], koji nije došao osobno - predstavljao ga je njegov brat [[Agamemnon]]. Helenin otac [[Tindarej]] nije znao kako će otpraviti preostale prosce, a da ne započne svađu. [[Odisej]] je obećao da će on to riješiti ako ga zauzvrat podrži u njegovu udvaranju [[Penelopa\|Penelopi]]. Tindarej se složio, a Odisej je rekao da svi prosci moraju položiti zakletvu da će prihvatiti i poslije braniti izabranog muža. Na posljetku se [[Helena (mitologija)\|Helena]] udala za Menelaja. Nakon Tindarejeve smrti, Menelaj je postao kralj [[Sparta\|Sparte]], jer Tindarejevi sinovi [[Kastor i Polideuk]] bili su već mrtvi i uzneseni na [[Olimp]]. ==</blockquote> == Kad je [[Menelaj]] doznao da mu žena nedostaje, pozvao je bivše Helenine prosce da ispune danu zakletvu. Tako je započeo [[Trojanski rat]] u kojem su sudjelovali svi [[Stara Grčka\|Grci]], bilo na Menelajevoj, bilo na strani [[Troja]]naca. == ==== Paris u ratu ==== == Paris je u [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada\|Ilijadi]]'' portretiran uglavnom kao kukavica. U dvoboju između njega i [[Menelaj]]a, spasila ga je [[Afrodita]]. Jedino ubojstvo koje je počinio bilo je [[Ahilej]]evo - ubio ga je otrovnom strijelom koju je vodio bog [[Apolon]]. Druga inačica mita govori da je Paris bio vrstan strijelac te da ga je sam pogodio zahvaljujući vještini i iskustvu. Isticanje Parisa kao strijelca služilo je da ga se i prikaže kao [[Azija\|Azijca]], a ne [[stara Grčka\|Grka]], jer su Grci rijetko, za razliku od Azijaca, koristili lukove i strijele u bitkama. == ==[[Datoteka:Paris et Oenone.jpg\|thumb\|150px\|[[Agostino Carracci]]: Paris i [[Enona]] ==]] == Parisa je ubio [[Filoktet]]. Nakon što je Paris umro, njegov je brat Difob oženio [[Helena (mitologija)\|Helenu]]. Na posljetku ga je ubio [[Menelaj]] i odveo Helenu natrag u [[Sparta\|Spartu]]. == === Paris i Enona === == [[Enona]] je bila Parisova prva ljubavnica koju je upoznao još na gori Idi. Bila je [[nimfa]] koja je imala dar liječenja. == == Kad je Paris bio smrtno ranjen, odnesen je na Idu gdje je molio [[Enona\|Enonu]] da ga izliječi. Ona je bila ljuta jer ju je ostavio zbog [[Helena (mitologija)\|Helene]]. Odbivši ga, Paris je vraćen u [[Troja\|Troju]] gdje je i umro. Pokajavši se, Enona se sjurila niz planinu, ali bilo je prekasno. Potom se bacila u vatru, na lomaču gdje je umrla. Druga inačica mita govori da ju je njezin otac spriječio da mu pomogne, a treća da je iskoristila sina Korita da unese razdor između Parisa i Helene, a Paris je, ne prepoznavši svoga sina, ubio Korita. == == Vanjski linkovi == {{commonscat\|Paris (mythology)}} ==* [http://www.maicar.com/GML/Paris.html Paris u grčkoj mitologiji] ==▼ ▲== [http://www.maicar.com/GML/Paris.html Paris u grčkoj mitologiji] == [[Kategorija:Grčka mitologija]]

Paris – razlika između verzija