Savez komunista Jugoslavije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 270:
[[Datoteka:NoviBeograd-CK.jpg|mini|Nova zgrada CK, danas [[poslovni centar Ušće]] na Novom Beogradu.]]
[[Datoteka:Komunistički natpis u Pasaduru.JPG|mini|Logo SKJ]]
U jeku borbe sa Informbiroom, u [[Zagreb]]u je od [[2. novembar|2.]] do [[7. novembar|7. novembra]] [[1952]]. bio održan '''VI[[Šesti Kongreskongres KPJ]]''', na kome je data ocena iskustva borbe protiv Staljina, a takođe je izrečena i kritika staljinizma kao društvenog sistema. Na Kongresu je KPJ utvrdila osnovni pravac društvenog razvoja na osnovama [[Radničko samoupravljanje|samoupravljanja]]. U isto vreme započeto je menjanje revolucionarne organizacije u skladu sa novim društvenim uslovima i potrebi pri prelasku na samoupravljanje. Kongres je usvojio izveštaj Tita i konstantovao da uvođenje raničkog samoupravljanja u preduzećima ima odlučujući značaj za dalji razvoj i učvršćivanje socijalističke demokratije u zemlji. Kongres je predložio da [[Narodni front]] preraste u jedinstvenu i aktivnu masovnu političku organizaciju [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije]] (SSRNJ). Kongres je rešio da Komunistička partija Jugoslavije promeni naziv u '''''Savez komunista Jugoslavije''''', po Savezu između komunističkih Partija koju je nekad predlagao [[Lenjin]].
 
Posle privremene stabilizacije partije, dolazi nova bura. Zbog svojih članaka u listu ''Nova misao'', [[Milovan Đilas]] je skrenuo pažnju na sebe. Ovakvi članci su imali previše liberalistički karakter i kritiku komunizma.
Red 278:
Nakon stabilizacije odnosa sa Sovjetskim Savezom i završetka dugotrajne borbe sa Informbiroom, Savez komunista Jugoslavije nastavlja sa učvršćivanjem svoje linije.
 
'''[[Sedmi kongres SKJ]]''' održan je u [[Ljubljana|Ljubljani]] [[april]]a [[1958]]. godine u prisustvu 1.795 delegata.
Kongres je istakao da je razvijanje društvenog samoupravljanja jedan od glavnih zadataka komunista. Sedmi kongres je usvojio novi Program Saveza komunista, koji je označio ciljeve za koje se bore komunisti Jugoslavije u spoljnoj i unutrašnjoj politici.<ref>''Istorija SKJ'', 404-410. str.</ref>
 
Red 294:
Pod velikim pritiscima, svi pomenuti su podneli ostavke na svoje funkcije i članstvo u Savezu komunista. Posle toga je usledila velika „[[Čistka liberala u Srbiji|čistka]]“ među privrednicima u Srbiji i veliki broj direktora firmi, uspešnih privrednika je smenjen. To je imalo ozbiljne posledice na ekonomski razvoj Srbije. Umesto Nikezića i Perovićeve izabrani su dr [[Tihomir Vlaškalić]] i [[Nikola Petrović]].
 
Maja 1974. godine u Beogradu je održan '''[[Deseti kongres SKJ]]''' SKJ na kome je glavni referat podneo Tito. Kongres je usvojio referat i dao jednodušnu podršku daljem učvršćenju ravnopravnosti, bratstva i jedinstva naroda i narodnosti i još veću afirmaciju spoljne nesvrstane politike.
 
'''[[Jedanaesti kongres SKJ]]''' SKJ je održan u Beogradu juna 1978. godine. Tito podnosi referat „Savez komunista Jugoslavije u borbi za dalji razvitak socijalističke samoupravne i nesvrstane Jugoslavije“. Kongres je obavezao komuniste da moraju biti svuda gde se odvija politička i samoupravna aktivnost radnih ljudi i građana.
 
== Kriza i raspad Saveza komunista ==