Prespansko jezero – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Lackope (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 24:
'''Prespansko jezero''' ([[Makedonski jezik|makedonski]]: ''Преспанско Езеро'', [[Grčki jezik|grčki]]: Μεγάλη Πρέσπα - ''Limni Megali Prespa'', [[Albanski jezik|albanski]]: ''Liqeni i Prespës'') je jezero na tromeđi [[Grčka|Grčke]], [[Albanija|Albanije]] i [[Makedonija|Republike Makedonije]].
 
== Geografske kkarakteristikekarakteristike ==
Prespansko jezero leži na južnoj strani [[Prespanska kotlina|Prespanske kotline]] između planina [[Galičica]] i [[Baba-Planina (Makedonija)|Baba]]. Od ukupne površine - 273 km², 190 km² pripada Makedoniji, 84.8 km² Grčkoj i 38.8 km² Albaniji.
 
Od ukupne površine - 273 km², 190 km² pripada Makedoniji, 84.8 km² Grčkoj i 38.8 km² Albaniji.
Najveći grad u ovom području je [[Resen (grad)|Resen]], na makedonskom dijelu jezera. Najveća dubina jezera je 54 m.
 
Najveći grad u ovom području je [[Resen (grad)|Resen]], na makedonskom dijelu jezera. Najveća dubina jezera je 54 m.
Na Prespanskom jezeru nalaze se 2 otoka nenaseljena otoka; '''Golem Grad''' ili Zmijski otok na makedonskoj strani jezera i '''Mal Grad''' na albanskoj strani jezera. Na ovom posjednjem vidljivi su ostatci manastira Sv. Petra iz [[14. vijek]]a.
 
Najveća dubina jezera je 54 m.
 
Na Prespanskom jezeru nalaze se 2 otoka nenaseljena otoka;: '''Golem Grad''' ili Zmijski otok na makedonskoj strani jezera i '''Mal Grad''' na albanskoj strani jezera. Na ovom posjednjem vidljivi su ostatci manastira Sv. Petra iz [[14. vijek]]a.
 
Odmah uz (Veliko) Prespansko jezero, nešto malo južnije nalazi se jezero [[Mala Prespa]] ([[Makedonski jezik|makedonski]]: ''Мало Преспанско езеро'', [[Grčki jezik|grčki]]: ''Μικρή Πρέσπα - Limni Mikrá Prespa'', [[Albanski jezik|albanski]]: ''Prespa e Vogël'') , koje najvećim dijelom leži u Grčkoj 43.5 km² a vrlo malim zapadnim dijelom od svega 3.9 km² leži u Albaniji.
 
Na ovom jezeru, na Ailovom (Ahilejevom) otoku (Agios Achillios) je car [[Samuilo]] u [[10. vijek]]u podigao utvrdu i crkvu Sv.Ahileja iz Larise. Ostatci crkve koja je dograđivana u kasnijim vremenima vidljivi su i danas.

Više godina nakon [[Grčki građanski rat|Grčkog građanskog rata]] područje uz jezero na grčkom dijelu bilo je gotovo nenaseljeno. Zbog ratnih prilika, i kasnije teške neimaštine većina stanovnika se raselila (naročito slavenski dio). Tek od 1970-tih počeo je povratak stanovnika razvojem turizma.
 
Zbog rijetkih i endemičnih vrsta flore i faune područje Prespanskih jezera proglašeno je prekograničnim parkom prirode 2000 godine.