Sigmund Freud – razlika između verzija

'''Sigmund Freud''' ([[6. 5.|6.5.]] [[1856]]. - [[23. 9.|23.9.]] [[1939]].) je [[Austrija|austrijski]] [[psihijatrija|psihijatar]] poznat kao osnivač [[psihoanaliza|psihoanalitičke]] škole. Smatra se jednim od najuticajnijih, ali i najkontroverznijih naučnika [[20. vek]]a.

 

 

=== Djetinjstvo ===

Sigmund Freud rođen je [[6. svibnja]] [[1856]]. godine u mjestu Freiberg u [[Moravska|Moravskoj]] (mjesto se danas zove Příbor, a nalazi se u Češkoj) kao ''Sigismund Schlomo Freud''. Freudov otac Jakob bio je duhovit i oštrouman trgovac vunom. Freudova majka Amalie bila je žena vedra duha, ujedno druga supruga svoga muža koja je uz to bila 20 godina mlađa od njega. U 21. godini rodila je svog prvog sina, njezinog dragog Sigmunda. Sigmund je imao dva polubrata i šestoro mlađe braće i sestara. Kada je Freudu bilo četiri godine s roditeljima se seli u [[Beč]] jer očev posao trgovine vunom više nije bio isplativ. Još dok je bio dijete roditelji su uočili kako je mali Sigmund izrazito bistro dijete te je stoga uživao i poseban status unutar obitelji. Iako su živjeli u malenom stanu sa sedmero djece Sigmund je imao vlastitu sobu i uljnu svjetiljku dok su ostala djeca u obitelji za rasvjetu pri učenju koristila svijeće. Kao dijete maštao je o tome da postane general ili ministar, ali kako je bio [[Židovi|Židov]] nije mu bilo dopušteno baviti se bilo kakvim zanimanjem osim [[medicina|medicinskog]] i [[pravo|pravnog]]. To ga nije sprječavalo da nauči govoriti [[francuski jezik|francuski]], [[engleski]], [[talijanski jezik|talijanski]] i [[španjolski jezik|španjolski]] jezik, te da se posveti proučavanju djela poznatih pisaca i filozofa posebice djela [[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]]a, [[Hegel]]a, [[William Shakespeare|Shakespeare]]a, [[Arthur Schopenhauer|Schopenhauer]]a i [[Kant]]a.

 

=== Studije ===

Kao što je prethodno rečeno, kao Židov u [[Beč]]u mogao je birati samo između [[medicina|medicine]] i [[pravo|prava]] i [[1873]]. godine odlučio je studirati medicinu, iako je u prvi mah htio postati odvjetnikom, i shodno tome upisuje studij medicine na [[Универзитет у Бечу|Bečkom sveučilištu]]. Tu će upoznati sestrinu prijateljicu ''Marthu Bernays'' s kojom će se kasnije oženiti. Godine [[1877]]. promijenio je svoje ime Sigismund Schlomo Freud u Sigmund Freud. O njegovoj mladosti malo se zna jer je u dva navrata uništavao spise na osnovu kojih bi se moglo doznati više. Prvi put je to učinio [[1885]]. godine, a [[1907]]. po drugi puta. Spisi koji su nastali kasnije bili su pohranjeni i brižno čuvani u Freudovu arhivu koji je bio dostupan samo njegovu osobnom životopiscu [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] te nekolicini psihoanalitičara koji su mu bili bliski.

 

 

=== Porodični čovjek ===

U listopadu 1886. Freud stupa u brak s Marthom Bernays s kojom će imati šestero djece. Između ostalog i kćerku [[Anna Freud|Annu Freud]] koja će kasnije postati ugledna psihoanalitičarka na polju dječije psihologije. Iako različitih karaktera [[ljubav]] Sigmunda i Marhte bila je čvrsta. Tako Sigmund 1885. godine u ljubavnom zanosu piše svojoj zaručnici:

Princezo, moja mala princezo, kako će to biti lijepo. Dolazim s novcem, ostajem dulje i donosim ti nešto lijepo. A onda ću u Pariz, da postanem velik, potom ću se oženiti tobom i liječiti neizlječive neurotične slučajeve, a uz tebe ću sam ostati zdrav i ljubiti te.

 

=== Naučni rad ===

Istraživanju problema histerije posvetili su se nešto kasnije zajedno Freud i [[Josef Breuer]]. Iz rezultata tog istraživanja proizašla je njihova zajednička knjiga Studije na području histerije u kojoj postavljaju hipotezu da simptomi histerije proizlaze iz potisnutih sjećanja i traumatskih događaja. No, nedugo nakon objavljivanja knjige (1895.) iz javnosti neznanih razloga prekidaju suradnju. Poučen iskustvima zajedničikih istraživanja Freud zastupa stajalište da je uzrok histerije seksualne prirode i tada razvija dio onog što će kasnije postati poznato kao psihoanalitička teorija. Nakon raskida s Breurom Freud se i dalje posvećuje istom problemu. Tako u listopadu [[1897]]. otkriva [[Edipov kompleks]], a [[1899.]] pojavljuju se i njegovi prvi značajni tekstovi. Godine [[1900]]. objavljuje knjigu [[Tumačenje snova]], svoje najznačajnije djelo, koja se temelji na analizi njegovih vlastitih snova. Nakon nje slijede: Psihopatologija svakodnevnog života (1901.), Tri rasprave o teoriji seksualnosti (1905.), Šale i njihova povezanost s nesvjesnim (1905.). U knjizi Tri eseja o seksualnosti Freud iznosi ideju da se djeca rađaju sa [[seks|seksualnim]] potrebama, a njihovi roditelji su početni seksualni objekti, nakon čega je u javnosti proglašen luđakom. U djelu Fragment jedne analize histerije analizira traumatsku funkciju seksualnosti u histeriji, kao i ulogu [[homoseksualnost]]i.

 

 

=== Topografija ličnosti ===

Freud dijeli ličnost, tj. ljudski um na 3 razine: nesvjesno, predsvjesno i svjesno.

 

 

=== Struktura ličnosti ===

Freud govori o tri strukture koje čine ličnost:

*[[Id]] – Id je urođena komponenta ličnosti, nalazi se u nesvjesnom. On sadrži sve ono psihološko kod pojedinca, sve ono naslijeđeno, a to su kao prvo [[instinkt]]i ili nagoni, automatske reakcije. Sva psihička energija dolazi iz ida. Ego i superego ne bi mogli funkcionirati bez ida. Id je središte svega animalnog, neograničenog, životinjskog. On ne priznaje nikakve zakone, ograničenja, pravila, ne želi biti sputan, ne poznaje nikakve zabrane. Id radi i djeluje po principu ugode kako bi smanjio psihičku napetost. On je iracionalan, narcističan i impulzivan. U njemu je najprisutniji libido (nagon).

 

== Frojdova shvatanja ==

# Primarno zainteresovan za psihološku terapiju, Frojd je morao da razvije hipotezu o ljudskoj prirodi (ta se hipoteza sada naziva dubinskom psihologijom), pomoću koje bi mogao da izvede svoju terapiju. U svojim kasnijim spisima on je onda razvio implikacije ove [[hipoteza|hipoteze]]. U čovekovoj psihološkoj strukturi razlikovao je tri činioca, [[Id]], [[Ego]], i [[Superego]]. Ovi činioci, uz pojmove nesvesnog (cenzura, represija, sublimacija), i hipoteze o ulozi [[ljudska seksualnost|seksualnosti]] u ljudskom [[život]]u, čine okvir njegovog gledišta.

# Ego je centar racionalne svesnosti i efektivne delatnosti. Superego je destilat pritisaka i zahteva [[društvo|društva]], i ono je izvor [[moral]]nih propisa i uputstava. Id je izvor priticanja [[libido|libida]] u [[psiha|psihu]]. Pošto je ta energija po svojoj prirodi seksualna, ego je, takoreći, uhvaćen između pritisaka ida i superega. U toj situaciji, ego traži način da ove različite pritiske dovede u harmoniju, pa zadovoljava jedne, a odbacuje druge.

{{refend}}

 

{{Commonscat|Sigmund Freud}}

* [http://uk.youtube.com/watch?v=_sm5YFnEPBE&feature=related A BBC recording of Freud speaking], made in 1938

* [http://www.freud-sigmund.com/file/biography/ Sigmund Freud Biography, Works, Articles, Theory, Timeline, Quotes and Pictures]

* [http://www.soliloquia.ch/link_intern/freud/freud.html soliloquia.ch: Sigmund Freud (Freud Speaking - Audio, English/German]

* [[wikilivres:Sigmund Freud|Works by Sigmund Freud]] (public domain in Canada)

* [http://www.mudrosti.org/sigmund-frojd Sigmund Frojd - citati]

 

[[Kategorija:Austrijski psiholozi]]

[[Kategorija:Psihoanalitičari]]

[[Kategorija:Austrijski Jevreji]]

[[Kategorija:Ateisti]]