Galileo Galilei – razlika između verzija

}}

 

 

U okviru [[znanstvena revolucija|znanstvene revolucije]] odigrao je značajnu ulogu u razvoju [[povijest znanosti|moderne znanosti]]. Unaprijedio je [[teleskop|teleskopski instrumentarij]] i sustavno promatrao nebo, što je za posljedicu imalo otkriće i analizu [[Jupiter|Jupiterovih satelita]], [[Sunčeve pjege|Sunčevih pjega]], [[Mjesec|Mjesečevih kratera]] i [[Mliječna staza|Mliječne staze]]. Drugi veliki Galilejev doprinos je pozitivan nastavak istraživanja [[Nikola Kopernik|Kopernikovog]] [[heliocentrični sustav|heliocentričnog sustava]], naročito otkrićem [[Venera|Venerinih]] mijena.<ref>Faktopedija, Borovac, I. (ur.), Mozaik knjiga, 2004., str. 32.; usporedi s http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24853</ref> Istraživao je također [[Newtonovi zakoni gibanja|zakonitosti gibanja tijela]], [[Gravitacija|zakon gravitacije]] i začeo ideju [[Povijest teorije relativnosti|principa relativnosti]]. Zbog napretka u [[znanstvena metoda|metodologiji znanstvenog eksperimenta]] i empirijski utemeljenog povezivanja astronomije i kozmologije, Galileja se dogovorno naziva ''ocem moderne astronomije'',<ref>{{Cite journal|title = A Short History of Science to the Nineteenth Century|first = Charles|last = Singer|year = 1941|publisher = Clarendon Press|url = http://www.google.com/books?id=mPIgAAAAMAAJ&pgis=1|page =str. 217.}}</ref> ''ocem moderne fizike'',<ref name="Einstein">Weidhorn, M, ''The Person of the Millennium: The Unique Impact of Galileo on World History'', iUniverse, 2005., str. 155.</ref> ''ocem znanosti''<ref name="Einstein" /> i ''ocem moderne znanosti''.<ref>Finocchiaro, Maurice A, "Book Review—The Person of the Millennium: The Unique Impact of Galileo on World History", ''The Historian'' 69 (3), 2007., str. 601.–602.</ref>