Verzija na datum 8 februar 2017 u 08:18 uredi Argo (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 2.015 izmena m →‎Vanjske veze ← Starija izmjena		Verzija na datum 8 februar 2017 u 10:38 uredi poništi Argo (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 2.015 izmena Nagrade Novija izmjena →
Red 18: == Biografija == Matvejević je rođen u Mostaru 1932. od oca Rusa, suca u komunističkoj Jugoslaviji od 1945. godine, i majke [[Hrvati]]ce iz [[Bosna i Hercegovina\|BiH]].<ref>[http://www.giardini.sm/matvejevic/ Službene stranice Predraga Matvejevića]</ref> Nakon školovanja u rodnom Mostaru započeo je studij romanistike u [[Sarajevo\|Sarajevu]] koji je završio u [[Zagreb]]u. Godine 1967. doktorirao je na sveučilištu [[Sorbonne\|Sorbonni]] u Parizu disertacijom o angažiranu i prigodnom pjesništvu. Habilitirao je također u Francuskoj. DoDesetljećima je do 1991. godine predavao je francusku književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu, od 1991. do 1994. slavensku književnost na Trećemu pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), a od 1994. do 2007. srpsku i hrvatsku književnost i srpskohrvatski jezik na Rimskom sveučilištu La Sapienza, gdje se uspješno zalagao da se taj studijski smjer ne ugasi.<ref>{{cite journal\|author=Kordić, Snježana \|authorlink=Snježana Kordić \|title=Kozmopolit o jeziku \|journal=[[Književna republika]] \|volume=11 \|issue=4-6 \|page=94 \|year=2013 \|location=Zagreb \|url=http://bib.irb.hr/datoteka/639043.KOZMOPOLIT_O_JEZIKU.PDF \|archivedate=10.8.2013 \|deadurl=no \|archiveurl=http://www.webcitation.org/6IlNPEFqd \|accessdate=19.4.2015 \|issn=1334-1057 \|oclc=70236267 \|id={{CROSBI\|639043}}}} <small>[http://katalog.nsk.hr/F/?func=direct&doc_number=000881028 (NSK)]</small>. <small>[http://www.ceeol.com/search/article-detail?id=250766 (CEEOL)]</small>.</ref> Matvejević je primio počasni doktorat u Francuskoj ([[Perpignan]]) i dva u Italiji ([[Genova]], [[Trst]]), a dodijeljen mu je i počasni doktorat na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u istočnom [[Mostar]]u.<ref>{{cite news\|author=Pleše, Mladen \|title=Ugledni talijanski književnici predlažu Predraga Matvejevića za Nobelovu nagradu za književnost: Šezdesetak književnika potpisalo je i objavilo prijedlog \|journal=Telegram \|date=20.2.2016 \|location=Zagreb \|url=http://www.telegram.hr/politika-kriminal/telegram-doznaje-ugledni-talijanski-knjizevnici-predlazu-predraga-matvejevica-za-nobelovu-nagradu/?utm_source=NetNaslovnica&utm_medium=Widget&utm_campaign=NetWidget \|accessdate=20.2.2016 \|issn=}}</ref> Od 2002. bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH). Red 28: [[Datoteka:Journal Cover of Knjizevna republika.jpg\|mini\|180px\|Naslovnica [[časopis]]a Hrvatskog društva pisaca ''[[Književna republika]]'', trobroj 4-6 (2013) u kojem su objavljeni referati sa skupa posvećeni 80. rođendanu Predraga Matvejevića]] Bio je doživotni počasni potpredsjednik Međunarodnoga [[PEN\|PEN-a]] sa sjedištem u Londonu, predsjednik Znanstvenoga vijeća Mediteranskoga laboratorija u [[Napulj]]u i savjetnik za politiku spram Sredozemlja [[Evropska komisija\|Europskog povjerenstva]]. ~~God. 1999. bio je kandidat talijanskih komunista na izborima za parlament EU.~~ Zajedno s profesorima Miloradom Pupovcem i Žarkom Puhovskim te generalom Kočom Popovićem, osnovao je 1989. Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI), prvu neovisnu prokomunističku političku asocijaciju u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, koja je prethodila osnutku nacionalnih stranaka ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka\|HSLS]], [[Hrvatska demokratska zajednica\|HDZ]]). Bio je član Vijeća Socijalističke radničke partije (SRP) i Savjeta ''[[Novi Plamen\|Novog Plamena]]''. U Zagrebu je 2005. osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od pet mjeseci jer ga je tužio pjesnik [[Mile Pešorda]] zbog novinskog članka ''Naši talibani''.<ref>{{cite web\|last=Dežulović \|first=Boris \|authorlink=Boris Dežulović \|date=7.2.2017 \|title=Ostao Mile Pešorda \|url=http://hr.n1info.com/a178192/Kolumne/Boris-Dezulovic/Ostao-Mile-Pesorda.html \|publisher=''[[N1 (televizija)]]'' \|location=Zagreb \| \|accessdate=8.2.2017}}</ref> Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1992\|parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 1992.]] bio je službeni kandidat za zastupnika u Hrvatskom saboru na stranačkoj listi projugoslavenske Socijalno-demokratske unije (SDU). Nosilac je odlikovanja koje su mu dodijeli predsjednici ~~Republike u Francuskoj~~Francuske ([[Legija časti]]), ~~Hrvatskoj~~Hrvatske (Red Danice hrvatske), ~~Sloveniji~~Slovenije, Španjolske i ~~Italiji~~Italije. Dobitnik je 14 međunarodnih književnih nagrada.<ref>[http://www.giardini.sm/matvejevic/bio.htm Predrag Matvejević biografija na talijanskom]</ref>▼ U Zagrebu je 2. XI. 2005. na Općinskom sudu osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od pet mjeseci zbog kaznenoga djela difamacije i klevete, jer je u novinskom članku ''Naši talibani'', objavljenome 10. XI. 2001. u ''[[Jutarnji list\|Jutarnjem listu]]'', u kojemu je tražio da nekim istaknutim hrvatskim i srpskim književnicima (Ivanu Aralici, Dobrici Ćosiću, Anđelku Vuletiću, Matiji Bećkoviću, Momi Kaporu, Mili Pešordi, Rajku Petrovu Nogi) sudi neki posebni sud »stroži od Haaškoga tribunala« kao ekstremistima »talibanima« i »kvislinškim piscima« odgovornima za zločine počinjene u BiH, prema pravorijeku hrvatskoga suda oklevetao i uvrijedio književnika i pjesnika [[Mile Pešorda\|Milu Pešordu]].<ref>{{cite web\|last=Dežulović \|first=Boris \|authorlink=Boris Dežulović \|date=7.2.2017 \|title=Ostao Mile Pešorda \|url=http://hr.n1info.com/a178192/Kolumne/Boris-Dezulovic/Ostao-Mile-Pesorda.html \|publisher=''[[N1 (televizija)]]'' \|location=Zagreb \| \|accessdate=8.2.2017}}</ref> Matvejević se odbio žaliti, ne priznajući sud ni presudu, protiv koje je pokrenuo internacionalnu političku kampanju, a protiv koje se već 4. XI. 2005. izjasnio premijer RH i predsjednik HDZ-a [[Ivo Sanader]], a izazvala je prosvjede više istaknutih pisaca u Europi. Godine 2010. objavljeno je da je Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio zahtjev glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske da poništi presudu Predragu Matvejeviću za počinjeno djelo klevete i uvrede i potvrdio njezinu zakonitost. ▲Nosilac je odlikovanja koje su mu dodijeli predsjednici Republike u Francuskoj ([[Legija časti]]), Hrvatskoj (Red Danice hrvatske), Sloveniji i Italiji. Dobitnik je 14 međunarodnih književnih nagrada.<ref>[http://www.giardini.sm/matvejevic/bio.htm Predrag Matvejević biografija na talijanskom]</ref> == Bibliografija == Linija 70 ⟶ 68: * ''Lo specchio del Mare mediterraneo'' (Lecce, 2002) * ''Un'Europa maledetta'' (Milano, 2005) == Počasti == Za svoj rad na širenju [[Romanski jezici\|romanske kulture]], Predrag Matvejević je nagrađen sljedećim odlikovanjima: * [[Datoteka:Commendatore OSSI medal BAR.svg\|60px]] Orden zvijezde talijanske solidarnosti ([[Italija]]), za širenje talijanske kulture (12.1.2007.)<ref>[http://www.quirinale.it/elementi/DettaglioOnorificenze.aspx?decorato=217736 Commendatore dell'Ordine della Stella d'Italia] {{it}}</ref> * [[Datoteka:ESP Order of Arts and Letters of Spain.svg\|60px]] Orden viteza umjetnosti i književnosti ([[Španjolska]]), za širenje španjolske kulture (12.6.2009)<ref>[http://www.boe.es/diario_boe/txt.php?id=BOE-A-2009-9887&lang=fr Boletín Oficial del Estado] {{es}}</ref> * [[Datoteka:Legion Honneur Officier ribbon.svg\|60px]] Orden oficira [[Legija časti\|Legije časti]] ([[Francuska]]), za širenje francuske kulture (26.9.2014.) <ref>[http://www.ambafrance-hr.org/Le-professeur-Predrag-Matvejevic Ambassade de France à Zagreb:Le professeur Predrag Matvejević Officier de la Légion d’honneur] {{fr}}</ref> == Reference ==

Predrag Matvejević – razlika između verzija