Valna dužina – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:Commutative diagram of harmonic wave properties.svg|thumb|300px|Dijagram međuodnosa talasne dužine i ostalih svojstava harmoničnih talasa ]]
[[Datoteka:Wellenlaenge.png|thumb|200px|Talasna dužina transverzalnog talasa u sinus-formi]]
'''Talasna dužina''', simbol ''λ'' ([[grčki jezik|grčki]]: lambda), je najmanja udaljenost dviju tačaka iste [[Faza|faze]] pokreta jednog [[Val|talasa]]. Pri tome dvije tačke su u fazi kada se na isti način u vremenskom razmaku pokrivaju i njihova [[amplituda]] ima isti smjer pokreta. Kod vodenih talasa, talasna dužina odgovara razmaku između dva brijega ili dviju dolina. Talasna dužina je prostorno analogna [[Periodna dužina|periodnoj dužini]].
Linija 5 ⟶ 6:
:<math>\lambda=\frac{c}{f}</math>
pri čemu je ''c'' [[brzina prostiranja]] ili [[brzina faze]] i ''f'' [[frekvencija]] talasa. Brzina prostiranja ima veliku važnost u uslovnosti talasne dužine i frekvencije.
 
==Definicija==
To se može definirari kao:
* <math>\tilde{\nu} \;=\; \frac{1}{\lambda}</math>, broj talasnih dužina po [[jedinica (matematika)|jedinici distance]], gdje
*''λ'' = talasna dužina, koja se ponekad označava i kao spektroskopska talasna dužina, ili
*<math>k \;=\; \frac{2\pi}{\lambda}</math> = broj radijana po jedinici udaljenosti, ponekad zvani ugaoni talasni broj ili kružni talasni broj, ali češće samo ''talasni broj''.
 
Postoje ukupno četiri simbola za talasni broj. Prema prvoi definiciji treba koristiti {{math|<VAR>&nu;</VAR>}}, <math>\scriptstyle\tilde{\nu}</math> ili ''σ''; za drugi ''k''.
 
Kada se talasna dužina predstavlja simbolom [[Nu (slovo)|{{math|<VAR>&nu;</VAR>}}]], i dalje se predstavlja [[frekvencija]], doduše indirektno. Kao što je opisano u poglavlju spektroskopije, to se radi putem odnosa <math>\frac{\nu_{s}}{c} \;=\; 1/{\lambda} \;\equiv\; \tilde{\nu} </math>, gdje
*{{math|<VAR>&nu;</VAR>}}<sub>s</sub> = frekvencija u [[herc]]ima. To je učinjeno u cilju praktičnosti jer frekvencije imaju tendenciju da budu vrlo velike.<ref>{{cite web |url= http://www.britannica.com/EBchecked/topic/637882/wave-number
|title= Wave number|author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |website= Encyclopedia Britannica|publisher= |access-date= 19 April 2015}}</ref>
 
Ovo ima [[dimenzija|dimenzije]] [[recipročna dužina|recipročne dužine]], tako da je njena [[Međunarodni sistem mjera|SI jedinica]] recipročna metarskoj (m<sup>&minus;1</sup>). U [[spektroskopija|spektroskopiji]], talasna dužina obično se prikazuje u jedinicama cgs sistema, tj. recipročno centimetrima (cm<sup>&minus;1</sup>); u tom kontekstu, talasna dužina formalno se zove ''Kajzer'', prema [[Hajnrih Kajzer|Henriku Kajzeru]] (neki stariji naučni radovi koriste ovu jedinicu skraćeno kao ''K'', u kojoj 1 K = 1&nbsp;cm<sup>&minus;1</sup>).<ref>{{cite journal| last= Murthy| first = V. L. R.| last2 = Lakshman| first2= S. V. J. | date = 1981| title=Electronic absorption spectrum of cobalt antipyrine complex| url= http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0038109881909601| journal = Solid State Communications| publisher = | volume = 38| issue = 7| pages= 651–652| bibcode = | doi =10.1016/0038-1098(81)90960-1| access-date= }}</ref>Ugaona talasna dužina može se izraziti iu [[radijan]]ima po metru (rad·m<sup>&minus;1</sup>), ili kao i gore, ako je [[radijan]] [[dimenzija|bez dimenzija]].
 
Za [[elektromagnetno zračenje]] u vakuumu, talasna dužina je proporcionalna frekvenciji i [[foton]]skoj energiji. Zbog toga, talasna dužina u spektroskopiji uzima se kao [[jedinica energije]].
 
 
 
 
 
== Tipične veličine ==