Verzija na datum 4 oktobar 2009 u 02:26 uredi SieBot (razgovor \| doprinos) Botovi 47.226 izmena m robot Dodaje: tl:Pransiskano Mijenja: ca:Família franciscana ← Starija izmjena		Verzija na datum 16 oktobar 2009 u 02:12 uredi poništi Xqbot (razgovor \| doprinos) 112.513 izmena m robot Uklanja: vi:Dòng Anh em Hèn mọn Mijenja: uk:Францискани; kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 36: Kako bi ostali vjerni Utemeljiteljivom idealu, franjevci su pokretali brojne "obnove", kroz koje su se uobličile tri razne redovničke obitelji. Svaka od tih triju obitelji ima svoje vlastite poglavare i vlastite strukture: * [[Red Manje Braće]] (OFM) * Red Manje Braće [[Konventualci\|Konventualaca]] (OFMConv) * Red Manje Braće [[Kapucini\|Kapucina]] (OFMCap) Franjevački red slijedi pravilo reda, a povijest pravila je sljedeća: Red 45: * treće pravilo je napisao papa [[Leon XIII]], [[1883]]. * četvrto i trenutno važeće pravilo je izradio [[1978]] godine papa [[Pavao VI]]. Franjevački red danas ima oko 2,000,000 pripadnika, i ima svoje sjedište u [[Rim~~\|Rimu~~]]u. == Uloga u franjevaca u Hrvata == Franjevci su igrali istaknutu ulogu u povijesnom i kulturnom životu [[Bosna i Hercegovina\|Bosne]] i [[Hrvatska\|Hrvatske]]. Red 57: [[1339]]. godine se ustanovljava [[Bosanska vikarija]], na čelu s fra [[Peregrin Saksonac\|Peregrinom Saksoncem]], koji je imao značajnu ulogu i na dvoru bana [[Stjepan II. Kotromanić\|Stjepana II. Kotromanića]], a naimenovan je i [[Bosanski Biskup\|bosanskim biskupom]]. Prvi franjevački samostan u [[Bosna\|Bosni]] je podignut u [[Mila~~\|Milama~~]]ma kod [[Visoko (BiH)]]g oko [[1340]]. godine, a kasnije su izgrađeni i samostani u [[Kraljeva Sutjeska\|Sutjesci]],[[Olovo (BiH)\|Olovu]], [[Srebrenica\|Srebrenici]], [[Fojnica\|Fojnici]], [[Kreševo\|Kreševu]]... Ovakav razvoj bosanske vikarije ju je doveo u vodeći položaj na čitavom Balkanu, a njeno područje se proteže od [[Apulija\|Apulije]] na sjeveru [[Italija\|Italije]] pa do [[Crno more\|Crnog mora]]. U prvoj polovini 15. stoljeća se neke manje oblasti osamostaljuju i odvajaju, a nakon Turskog osvajanja [[Bosna i Hercegovina\|Bosne]] dolazi do podjele vikarije [[1514]]. na [[Bosna Srebrena\|Bosnu Srebrenu]] (na prostoru pod Turskom okupacijom) i [[Bosna-Hrvatska\|Bosnu-Hrvatsku]] (na preostalom području) i obje ove vikarije su [[1517]]. godine izdignute u rang provincija. Sultan [[Mehmed El-Fatih]] je [[1463]]. godine izdao dokument na osnovu kojeg se [[franjevci~~\|franjevcima~~]]ma dozvoljava dalje djelovanje u [[Bosna i Hercegovina\|Bosni]]. U 16. stoljeću se područje provincije Bosne Srebrene širi s Turskim osvajanjima, pa obuhvaća i [[Slavonija\|Slavoniju]], [[Srijem]], [[Banat]] i južnu [[Ugarska\|Ugarsku]] (do [[Budim~~\|Budima~~]]a). U 18. stoljeću, dolazi do osamostaljivanja dalmatinskih samostana, a potom se [[1757]]. izdvajaju i prekosavski samostani, te se [[1758]]. godine ustanovljava područje Bosne Srebrene koje odgovara granicama Bosne i Hercegovine, a [[1847]] se ustanovljava i zasebna [[hercegovačka provincija]]. Brojni franjevci Bosne Srebrene su imali neprocjenjiv doprinos kulturnom i znanstvenom životu [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]], a najistaknutiji među njima bili su: [[Matija Divković]], [[Nikola Lašvanin]], [[Filip Lastrić]], [[Ivan Franjo Jukić]],[[Grga Martić]] kao i mnogi drugi. == Vidi također == [[Bosanski franjevci]] [[~~Category~~Kategorija:Crkveni redovi]] [[be:Францысканцы]] Red 112: [[th:ลัทธิฟรานซิสกัน]] [[tl:Pransiskano]] [[uk:~~Францисканці~~Францискани]] ~~[[vi:Dòng Anh em Hèn mọn]]~~ [[zh:方济各会]]

Franjevci – razlika između verzija