Berlinski kongres – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m održavanje
Red 3:
== Ruski stavovi ==
 
[[ImageDatoteka:Berliner_kongress.jpg|thumb|400px|right|Anton von Werner, „Berlinski kongres“.]]
Kongresu je prethodio San-Stefanski mir (potpisan [[3. ožujka]] [[1878]]. godine), kojim je završen [[rusko-turski rat]] ([[1877]].-[[1878]]). Prema tim pregovorima, što ih je pretežno diktirala Rusije, Turska je imala izgubiti veliki dio svoga dotadašnjeg teritorija na [[Balkan]]u, a trebala je biti stvorena velika Bugarska (kao ruski satelit) koja bi uključila najveći dio današnje [[Makedonija|Makedonije]], te dijelove Srbije do [[Niš]]a, [[Albanija|Albanije]] i grčku Makedoniju osim Halkidike i [[Solun]]a. [[Bosna i Hercegovina]], premda pod turskim suverenitetom, dobila bi značajnu autonomiju, dok su dobici za Srbiju bili neznatni, jer je Rusija osjećala kako se Srbija sve više približava Austro-Ugarskoj.
 
Red 16:
== Ishod pregovora ==
 
[[ImageDatoteka:SouthEast_Europe_1878.jpg|thumb|350px|right|Karta jugoistočne Europe nakon Berlinskog kongresa, [[1878]].]]
Ishod pregovora je bio ''Berlinski mir'', potpisan [[13. srpnja]] [[1878]]. godine. Njime je temeljito izmijenjeno ili poništeno 18 od 29 točaka San-Stefanskog sporazuma. Time su bile priznate [[Rumunjska]], [[Srbija]] i [[Crna Gora]] kao suverene države, a [[Bugarska]] je podijeljena južni dio koji je ostao pod osmanskim suverenitetom, na Istočnu Rumeliju kao neovisnu državu, dok je ostatak teritorija bila neovisna Bugarska. Niz drugih turskih provincija odvojeno je od Turske i dano na upravljanje drugim državama, poput Cipra koji je dodijeljen Velikoj Britaniji, te Bosne i Hercegovine koja je dodijeljena Austro-Ugarskoj ([[1908]]. Austro-Ugarska će aneksirati Bosnu i Hercegovinu).
Srbija je znatno proširena i dobila je četiri okruga na račun Turske: niški, pirotski, toplički i vranjski, Rumunjska je dobila Dobrudžu, a Crna Gora [[Nikšić]], [[Podgorica|Podgoricu]] i [[Bar (Crna Gora)|Bar]].
Red 30:
Moć Turske u Europi i Aziji ovim je mirovnim sporazumom drastično smanjena. Utjecaj Rusije također je smanjen u korist Austro-Ugarske, što je povećalo napetosti između dva carstva. Usto, ovo je novo uređenje Balkana dovelo do novih napetosti na tom području, koje će uroditi Balkanskim ratovima, a potom će djelomično dovesti i do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], te [[Armenski genocid|armenskog genocida]] u Turskoj.
 
[[CategoryKategorija:Historija]]
 
[[be-x-old:Бэрлінскі кангрэс]]