Univerzitet – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: wa:Univiersité |
m robot Mijenja: eu:Unibertsitate; kozmetičke promjene |
||
Red 1:
[[
'''Univerzitet''' ili '''sveučilište''' je institucija [[više obrazovanje|višeg obrazovanja]] i istraživanja, koja daje akademske rangove. Riječ ''univerzitet'' je nastala od [[latinski jezik|latinskog]] ''universitas'', koja znači ''[[udruženje]]'' jer su prvi srednjovjekovni univerziteti u [[Evropa|Evrope]] bili obične grupe učenjaka).
== Historija ==
Zbog gore navedene definicije, najstariji univerziteti na svijetu su svi evropski, jer dodjeljivanje akademskih rangova nije bio običaj starih škola u [[Azija|Aziji]] i [[Afrika|Africi]]. Ipak, institucije sa višim školstvom, koje su bile dosta starije od starih evropskih univerziteta, su postojale u zemljama kao što su [[Kina]], [[Egipat]] i [[Indija]].
Red 12:
U Aziji su postojale mnoge institucije višeg obrazovanja koje su imale vrlo malo sličnosti sa evropskim shvatanjem institucije univerziteta. Npr., rana kineska država je ovisila o pismenim i obrazovanim službenicima da bi mogla funkcionisati, a carski ispit i obrazovni sistem je bio osnovan u Han Dinastiji (206 p.n.e-220) kako bi ocijenila i odabrala službenike iz naroda. Antički gradovi [[Nalanda]], Vikramasila, Kančipura i Takšasila su bili poznati centri učenja na Istoku, sa studentima iz cijele Azije. Posebno je Nalanda bio poznati centar [[Budizam|budističke]] učenosti, i kao takav je privlačio veliki broj budističkih učenjaka iz Kine, centralne Azije i južnoistočne Azije.
Prvi srednjovjekovni univerzitet u Evropi je bio Magnaurski Univerzitet u [[Carigrad]]u, (sada [[
U Evropi su mladići nastavili sa obrazovanjem na univerzietima kada završe studije [[trivium]]a
Univerziteti su uglavnom bili osnovani po statutu ili povelji. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] se univerzitet osniva po dekretu koji se donosi u parlamentu, ili kraljevskoj povelji; u oba slučaja se zakon odobrava od strane Državnog Savjeta (''Privy Council of the United Kingdom'').
== Francuska ==
U Francuskoj studenti mogu pohađati ''grandes écoles'', koji su veoma prestižne i elitne škole, sa malim brojem
== Sjedinjene Američke Države ==
U [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] univerziteti se smatraju kao svako drugo preduzeće, iako su mnoge savezne države uvele posebne odgovornosti kako bi osigurale dobrobit i napredak studenata.
Krajem [[19. vijek]]a američki [[Kongres]] je podstakao stvaranje mnogih univerziteta, tkz. ''land-grant colleges''. Posljednjih decenija [[20. vijek]]a je onovano više "mega univerzieta", na kojima se nastava vrši tehnikama "učenja na daljinu".
Red 29:
Većina američkih privatnih u javnih univerziteta rade na bazi non-profita (što znači da se svaki višak ulaže u poboljšanje usluga), ali su početkom 1970-ih mnogi [[koledž]]i i univerziteti osnovani sa ciljem zarade novca.
== Govorno (nekolokvijalno) korištenje ==
Kolokvijalno, izraz '''univerzitet''' je korišten širom svijeta kao faza u nečijem životu: "kada sam studirao na univerzitetu u SAD-u, '''koledž''' je često korištena riječ: "kada sam bio na koledžu". U Australiji se "univerzitet" često naziva "Uni".
Red 37:
: [[akademija]] - [[Bolonjski proces]] - [[Grandes écoles]] - [[kampus]] - [[koledž]] - [[dekan]] - [[diploma]] - [[disciplina]] - [[fakultet]] - [[student]] - [[vječni student]] - [[profesor]] - [[rektor]]
== Reference ==
*Walter Ruegg (ed), ''A History of the University in Europe'', Cambridge University Press, Cambridge (3 vols) ISBN
[[
[[
[[af:Universiteit]]
Red 64:
[[es:Universidad]]
[[et:Ülikool]]
[[eu:
[[fa:دانشگاه]]
[[fi:Yliopisto]]
|