Mitraljez – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: arz:رشاش
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: la:Sclopetum polybolum; kozmetičke promjene
Red 1:
[[ImageDatoteka:M2 machine gun.jpg|250px|right|thumb|Američki teški mitraljez Browning M2 kal. 12,7 mm]]
 
'''Mitraljez''' ili '''strojnica''' je naziv za [[automatsko oružje|automatsko]] [[streljačko oružje]] koje je u stanju u kratkom periodu ispaliti nekoliko uzastopnih hitaca.
Red 10:
Prvi Mitraljez je pronađen davne [[1718]]. i to ne od nekog ratnika ili proizvođača oružja, nego od jednog pravnika.
 
U suštini je to bila jedna [[Puška|puška]] čiji je bubnjaški magazin (sanžer) sadržavao 9 metaka. Pošto u to vrijeme nisu postojali metci kao u današnjem smislu (punjenje i barut nisu bili u jednoj kapsuli tek od 1826-27), bubnjevi su morali prvo biti napunjeni i onda za vrijeme pucanja mijenjani. Na prvoj javnoj predstavi svog izuma, [[advokat]] [[James Puckle]] je uspio ispaliti 67 [[metak]]a u 7 minuta. Za to vrijeme jedna nevjerovatna vatrena snaga.
 
Revolucija je došla sa patentom [[Dr. Richard J. Gattling|Dr. Richarda J. Gattlinga]]. On je [[1861]]-[[1862]] (patentirano 1862) izumio jedan mitraljez, čije cijevi se preko jedne kurble u kružnom toku postavlaju pred metak. Metci su se nalazili u magazinu iznad cijevi i padali su samo kroz snagu gravitacije u zatvarač. Ovo oružje je, kao jedano od rijetkih koje je punjeno od nazad a ne kroz cijev, korišteno i u američkom građanskom ratu.
 
Francuzi su [[1870]]/71 u [[Francusko-pruski rat|francusko-pruskom ratu]] takode koristili jedno višecijevno oružje, takozvanu Montigny-Mitrailleuse po čijem imenu je izvedena naša riječ mitraljez. Višecijevno oružje se ispostavlja kao preteško za upotrebu iako se i danas koristi (iz razloga hlađenja) naprimjer u [[Gattling]]-topu jedne [[F-16]] ili [[F/A 15-E]] i drugih modernih aviona.
 
Prvi mitraljez sa sistemom korištenja metka za ponovno punjenje, je patentirao amerikanac [[Hiram Maxim]] 1884. godine. Ovdje je korištena reakciona [[energija]] metka, koja ga tjera nazad od smijera kugle, za izbacivanje čahure. Dovođenje novog metka u zatvarač se događalo putem opruge koja zatvarač i novi metak iz magazina gura u ili prema cijevi. Ovaj princip se i danas koristi kod najvećeg broja polu-automatskog oružja.
 
Savremeni mitraljezi funkcionišu na sličnom principu. Pri eksploziji se odvaja jedan dio gasova i odvodi u paralelni cilindar u kome se nalazi produžetak zatvarača koji pod pritiskom odlazi nazad i tako izbacuje čahuru. Punjenje funkcioniše opet preko jedne opruge. Na ovaj način su mitraljezi postali lakši i imaju slabiji udar nazad.
Današnji lahki mitraljezi imaju kalibar izmedu 7,62 i 9mm. Interesantne su razlike izmedu bivsih zapadnih i istočnih vojnih snaga: dok NATO kao standard ima 7,62mm je na istoku bilo uobičajeno 7,9mm Mauser ( 7,9mm Mauser je danasnji 8*57mm). Razlozi za razlike su bili različiti ali kao jedan od najvažnijih se pominje da protivnik nemože koristiti zarobljenu municiju. Glupost kada se pomisli da MiG 21 može koristiti [[Pratt and Whitney]] turbine od jedne [[Phantom II/ F-4]].
 
== Podjela ==
Mitraljezi se najčešće, s obzirom na težinu, domet ili kalibar dijele na:
* lake ili [[puškomitraljez]]e;
Red 36:
Ponekad se kolokvijalno svako automatsko oružje naziva mitraljezom, uključujući [[automat (oružje)|automate]] i [[jurišna puška|jurišne puške]].
 
[[CategoryKategorija:Mitraljezi]]
[[CategoryKategorija:Oružje]]
 
[[af:Masjiengeweer]]
Red 68:
[[ja:機関銃]]
[[ko:기관총]]
[[la:Sclopetum polybolum]]
[[lt:Kulkosvaidis]]
[[lv:Ložmetējs]]