Armenija – razlika između verzija

Prije raspada [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] je ArmenijiJermeniji po [[Josif Staljin|Staljinovoj]] odluci (iz [[1923]]., kad je bio [[ministar]] za [[narodnost]]i) pripadala i eksklavica [[Baškend]] unutar teritorija Azerbajdžana, dok su Azerbajdžanu pripadale četiri eksklave unutar [[pokrajina|pokrajine]] [[Tavuš]] i jedna u pokrajini [[Ararat (pokrajina)|Ararat]]. Još preprije nego što se Sovjetski Savez raspao počeo je [[Рат за Нагорно-Карабах|Rat za Gorski Karabah]] koji će završiti 1994. primirje i Jermenskomjermenskom kontrolom većine enklave. Trenutačno su otvorene granice s [[Gruzija|Gruzijom]] i [[Iran]]om, dok su granice s [[Turska|Turskom]] i [[Azerbejdžan|Azerbajdžanom]] zatvorene. 1991. ArmenijaJermenija je nastala na području bivše [[Armenska SSR|ArmenskeJermenske SSR]].

ArmenijaJermenija se na [[jermenski jezik|armenskomjermenskom]] zove '''Hajastan''', što znači ''Haikova zemlja''. U [[Biblija|Svetom pismu]] je Haik bio [[Noa|Noin]] prapraunuk. Haik je u 130. godini otišao u Šinar ([[Babilon]]) graditi [[Babilonska kula|Kulu babilonsku]]. Zbog njegove "božanske" vanjštine, [[Asirci|asirski]] mu je vladar '''Bel''' (poznat i kao [[Nimrod]]) rekao da ostane i da će ga slaviti kao boga, ali on je odbio i vratio se u svoju zemlju pod [[Ararat]]om. Zato je Nimrod krenuo s vojskom za njim, pa je u bitcibici kod jezera [[Van (jezero)|Van]] (danas u [[Turska|Turskoj]]) Haik strijelom s tri pera probio Nimrodov oklop i ubio ga. Asirska se vojska povukla, a Haik je živio 400 godina. Od te bitke računa se tradicionalni [[jermenski kalendar|armenski kalendar]].

Ime '''ArmenijaJermenija''', koje se koristi za ovu zemlju u većini jezika, počeli su prije oko tri tisućljeća koristiti [[Grci|grčki]] [[historičar|povjesničari]] po armenskomjermenskom vođi Aramu, koji je prema legendi bio šesti član Haikove loze (praunuk Haikova praunuka).

Jermenija je do [[1454]]. bila državica s bogatom kulturom koja je u jednom kratkom razdoblju vladala čitavim područjem između [[Crno more|Crnoga mora]] i [[Kaspijsko more|Kaspijskog jezera]]. U razdoblju Rimskog carstva ova kraljevina čije stanovništvo ima vrlo velike sličnosti s tadašnjim Perzijskim je bila tampon država između dva moćna carstva i to po principu da je do polovice trećeg vekavijeka kralj ArmenijeJermenije bio iz partske dinastije, ali ga je izabirao rimski car. [[301]]. godine Jermenija postaje prva država koja je formalno preuzela [[hrišćanstvo]] kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije [[Rimsko Carstvo|Rima]]. Nakon 7 vekavijeka Jermenija je pala pod potpunu kulturnu, a ponekada i političku dominaciju Bizanta, a kao nuspojava tako bliskih političko-kulturoloških odnosa Jermenci nakon Grka postaju politički najvažnij narod Bizanta i daju veći broj njihovih careva. Uspješno osvajanju bizantske Male azije od strane Turaka Seldžuka u 12 veku postaje ujedno jermenska nacionalna katastrofa. Dio Jermena je nastavio da živi na širem području današnje Jermenije, dok se dio preselio u jugoistočni dio Male azije gdje je još Bizant od 10 veka vršio njihovu kolonizaciju. Na tom području će između 1080 i 1100 postupno biti stvoreno kraljevstvo Male Jermenije, dok će na širem području današnje Jermenije nezavisna nacionalna država koja se neka naziva i Velika Jermenija biti stvorena tek u drugoj polovici 12 veka. Mongolska invazija iz 13 veka će dovesti do katastrofalnih posljedica po Velike Jermeniju, dok će Mala Jermenija preživjeti bez ikakvih gubitaka ove ratove jer je još 1247. sklopila savez s Mongolima kojem će ostati vjerna do kraja, na svoju vlastitu žalost tako da krajem 13 i tijekom 14 veka trpi katastrofalne posljedice od strane Egipta koji u to vreme pobedonosno ratuje protiv Mongola. Na kraju kraljevstvo Male Jermenije će biti uništeno i anektirano od strane Egipta 1375. godine, a dobar dio tamošnje jermenskog stanovništva će biti protjeran. Kraljevstvo Velike Jermenije će s druge strane biti u potpunosti osvojeno od susjednih država 40 godina ranije, ali kako tamo ne dolazi do etničkog čišćenja to područje 5 vekova kasnije postaje jezgro za gradnju moderne Jermenije. Krajem 19 veka u doba općih evropskih nacionalnih buđenja Turske snage počele vršiti prva etnička čišćenja Jermena, a to će trajati sve do [[1923]]. godine. Najgore razdoblje po Jermence dolazi u [[Prvi svjetski rat|I. svjetskom ratu]], kada zbog straha da će pravoslavni jermenciJermenci pomoći carskoj [[Rusija|Rusiji]], turske snage izvršiti pokolje poznate kao [[Armenski genocid|Jermenski genocid]], u kojima je život izgubioizgubilo više od milion Jermenaca.

Perzijski je dio JrmenijeJermenije [[1828]]. pripojen [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], a [[1920]]. Jermenija unutar [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] dobivadobija status [[Jermenska SSR|socijalističke republike]]. Spor sa susjednim [[Azerbejdžan|Azerbajdžanom]] zbog jermenske enklave [[Nagorno-Karabah|Gorski Karabah]] potječe još od sovjetskog doba ([[1988]].), a pojačao se nakon što je Jermenija postala neovisnanezavisna država [[1991]]. U svibnju [[1994]]. potpisano je primirje, no status [[Nagorno-Karabah|Gorskog Karabaha]] nije razrješenrazriješen.

Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog [[Turska|turske]] blokade Jermenije, oslabilo je gospodarstvo obiju država. Jermenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica [[Zajednica Nezavisnih Država|SavezaZajednice neovisnihNezavisnih državaDržava]].

Zbog planina nema većeg utjecaja [[Crno more|Crnog mora]] ni [[Kaspijsko more|Kaspijskog jezera]]. [[Klima]] je [[kontinentalna klima|kontinentalna]] s vrućim [[leto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma, dok [[temperatura]] i količina padalina također ovise o [[geografska širina|zemljopisnoj širini]] i [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]]. Najhladnije je i ima najviše padalinapadavina (do 800 mm) u planinskim područjima na sjeveru in sjeveroistoku države, a najtoplije je kod granice s [[Iran]]om. Na središnjoj visoravni padne do 250 mm padalinapadavina ljeti, a srednja zimska temperatura je oko 0 °C, srednja ljetna temperatura oko 25 °C. Ljeti dnevna temperatura u [[Erevan]]u može dosegnuti 44 °C, dok u zimskim noćima može pasti na -15 °C. Zima brzo prelazi u ljeto i obratno, pa su [[proljeće]] i [[jesen]] slabi i kratki.

Iako se smatra jednom od najdemokratskijih zemalja u [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednici NeovisnihNezavisnih Država]], međunarodni promatrači, kao [[Savjet Evrope|Vijeće Europe]] i američki [[State Department]] imali su brojne prigovore na armenske parlamentarne i predsjedničke izbore. Iako je napredak zabilježen u zadnjih nekoliko godina, još uvijek situacija nije zadovoljavajuća prema međunarodnim standardima. Ustav iz 1995., daje velike ovlasti izvršnoj vlasti i snažan utjecaj na sudstvo i lokalne dužnosnike. [[Freedom House]] je 2008. stavio Armeniju u kategoriju zemalja sa djelomičnim autoritarnim režimom (zajedno s [[Moldavija|Moldavijom]], [[Kosovo]]m, [[Kirgistan]]om i [[Rusija|Rusijom]]), te joj dao ocjenu 5,21 od 7 (ocjena 7 je najlošija u pogledu demokratskog napretka).<ref>{{cite web |title=Nations in Transit 2008 |url=http://www.freedomhouse.hu/images/fdh_galleries/NIT2008/02_tables.pdf |publisher=Freedom House |format=PDF}}</ref> Predsjedničke izbore 2008., OSCE i zapadni promatrači ocijenili su demokratskima<ref>{{cite news

Velika većina Armenaca, oko 93% kršćanskog stanovništva, pripada [[Armenska apostolska crkva|Armenskoj apostolskoj crkvi]], koja je neovisnanezavisna crkva unutar [[hrišćanstvo|kršćanstva]]. Armenija je prva zemlja na svijetu koja je prihvatila kršćanstvo kao državnu religiju, što se smatra da se dogodilo [[301]]. godine..<ref>{{cite web|url=http://ancienthistory.about.com/od/neareast/f/1stchristian.htm |title=Armenia – Which Nation First Adopted Christianity? |publisher=Ancienthistory.about.com}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.visitarmenia.org/ |title=Visit Armenia, It is Beautiful |publisher=Visitarmenia.org }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.welcomearmenia.com/main.php?page=armeniainformation&sid=104&lang=eng |title=Armenia Information – Welcome to Armenia |publisher=Welcomearmenia.com }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.didyouknow.it/religion/first-country-to-adopt-christianity/ |title=Blog Archive » Which is the first country to adopt Christianity? |publisher=Did You Know it }}</ref> Prema vjerovanju, Armensku apostolsku crkvu osnovali su [[Isus]]ovi apostoli [[Apostol Tadej|Sveti Juda Tadej]] i [[Sveti Bartolomej]] koji su propovijedali kršćanstvo u Armeniji između 40. i 60. godine. Zbog svojih osnivača ova Crkva se naziva apostolskom, a spada među [[prethalkedonske crkve|istočne pravoslavne Crkve]].

Gospodarstvo Jermenije uvelike ovisi o stranim investicijama, te o financijskoj potpori iz dijaspore.<ref>{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/10/19/AR2007101901471.html |title=Armenian Eyes, Ears on US Genocide Vote |publisher=washingtonpost.com }}</ref> Prije neovisnostinezavisnosti gospodarstvo ove zemlje uvelike se temeljilo na industriji tj. proizvodnji strojeva, elektronike, kemikalija, hrane, gume i tekstila. Sirovine za proizvodnju u ovim industrijama dolazile su iz drugih sovjetskih republika, dok je njih Armenija opskrbljivala svojim industrijskim proizvodima.

Na području današnje Armenije i [[Gruzija|Gruzije]] je nastalo mnogo originalnih umjetničkih djela koja imaju odlike naroda koji su dugo vremena vladali ovim područjem – [[Persijanci|Perzijancima]] i [[Antički Rim|Rimljanima]], te popraćena bizantskom umjentošću koiné iz 5. veku. Jermenci su bili prvi narod koji je [[hrišćanstvo]] proglasio državnom religijom (koncem 3. veka), čak prije [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], nakon čega je uslijedilo dugo bogato i sretno razdoblje do mongolske provale u 13. veku. U to vrijeme je nastalo mnogo originalnih građevina jedne arhitekture koja se neovisno razvija, posebice oko 10. vekavijeka

* Dan neovisnostinezavisnosti: [[21. 9.|21.9.]]