Osman ibn Afan – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
'''Osman ibn Affan''' (''`'Uthman ibn `Affan''', {{lang-ar|عثمان بن عفان|`Uthmān ibn `Affān}}, cca. 579 – 17. jul 656) bio je jedan od [[AshibiAshabi|drugova]] [[Proroci islama|islamskog]] proroka [[Muhamed]]a. Igrao je važnu ulogu u ranoj [[MuslimanskaHistorija historijaislama|historiji islama]] kao treći po redu [[Sunitski islam|sunitski]] ''[[Rašidun]]'' ili Pravedni halifa.
 
Osman je bio rođen u [[Omejidski kalifat|Umejji]] od [[Meka|Meke]], moćnoj porodici unutar plemena [[Kurejš]]a. Bio je Muhamedov drug koji je preuezo mjesto vođe ([[kalif]]a) Muslimanskog Carstva u dobi od 70 godina, a poslije [[Umar ibn al-Khattab]]a. Pod njegovim vodstvom se carstvo oko 650. proširilo u [[Fars]] (današnji [[Iran]]), neka područja [[Veliki Horasan|Horasan]] (današnji [[Afganistan651]]) 651. godine, a osvajanje [[Armenija|Armenije]] je započelo [[640-ih]].<ref name="middle east">{{cite book|last1=Ochsenweld|first1=William|last2=Fisher|first2=Sydney Nettleton|title=The Middle East: a history|edition=sixth|year=2004|publisher=McGraw Hill|location=New York|isbn=0072442336}}</ref> Neka od najvećih Osmanovih dostignuća su ekonomske reforme, te konačna kompilacija Kurana u njegov današnji oblik.
 
{|border=1 bgcolor="#CCCCCC" align="right" width="200" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;"
Red 17:
Nakon smrti [[Omer ibn el-Hattab|Omera r.a]], okupilo se vijeće kako bi izabrali novoga [[halifa|halifu]]. Bilo je predloženo šest [[ashabi|ashaba]], da bi nakon rasprave trojica odustala, a ostali su: Osman ibn Affan, [[Alija ibn Ebu-Talib]] i [[Abdurrahman ibn Avf]]. [[Abdurrahman ibn Avf]] je tada rekao: "Ja ću preuzeti na sebe izbor, i odredit ću onoga ko je preči od vas dvojice", pa je ispitivao stanovništvo u nadi da će volja naroda odlučiti. Međutim, kada ni jednom od njih dvojice narod ne ukaza povjerenje, on se odluči da okupi vjernike u [[džamija|džamiji]], te sa [[minber]]a zatraži od kandidata da se zakunu [[Kur'an|Allahovom Knjigom]] i sunnetom Njegovog [[Muhammed|Poslanika a.s.]] da će raditi kao [[Ebu-Bekr]] i [[Omer ibn el-Hattab]]. [[Alija ibn Ebu-Talib]] odgovori da se ne može zakleti, ali da će uložiti sve od sebe, a Osman izreče zakletvu, te tako postade treći [[halifa]].
 
Za vrijeme Osmanovog [[hilafet]]a nastavljena su osvajanja na istoku. Osvojena je [[Armenija]] i [[Azerbejdžan]], a stanovnici [[TaberistanTabaristan]]a i [[Gruzija|Gruzije]] su se dobrovoljno predali. Period [[hilafet]]a Osmana r.a. je period kada su [[muslimani]] bili najjači, i kada su živjeli u najvećem blagostanju. To vrijeme je zapamćeno po sljedećem:
* Kovan je novac koji je dopro u sve krajeve [[hilafet]]a.
* Formirana je mornarica koja je izvojevala mnoge pobjede.