Ratko Pavlović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 48:
Pavlović je bio jedan od pokretača i organizatora studenata za upućivanje dobrovoljaca u [[Španija|Španiju]]. Zajedno sa Veljkom Vlahovićem, vodio je individualne razgovore sa studentima-komunistima i njihovim simpatizerima. Njih 25 se opredelilo za polazak. Iz Praga odlaze u Pariz 27. januara 1936, a odatle Španiju, gde se Pavlović bori u sastavu [[Internacionalne brigade|Internacionalnih brigada]]. Zajedno sa ostalim pridošlicama, bio je član „Studentskog voda“ pri bataljonu „[[Georgi Dimitrov|Dimitrov]]“.
 
Ratko Pavlović je ranjen u borbi na reci Harami [[12. februar]]a [[1937]], prvog dana borbe „Studentskog voda“. Posle ozdravljenja, upućen je u Oficirsku školu u Rozo RubioPosorubio kod [[Albasete]]a, gde je izabran za [[politički komesar|političkog komesara]] slovenske grupe slušalaca, a zatim je bio politički komesar Škole. S obzirom da je hteo da se ponovo bori, 1938. je upućen u [[Bataljon Đuro Đaković]], koji je u to vreme bio deo [[129. internacionalne brigade]]. U Španiji je napisao pesmu „''Drugovima iz Andaluzije i Asturije''“, koja je objavljena [[1938]]. godine u knjizi „''Krv i život za slobodu''“, u [[Barselona|Barseloni]], u izdanju Federalne unije španskih studenata.
 
Posle napuštanja Španije februara 1939. godine, s grupom [[Španski borci|jugoslovenskih interbrigadista]] bio je zatočen u [[Francuska|Francuskoj]], u logoru San Siprijen. Iako je zahvaljujući stričevoj intervenciji dobio odobrenje za povratak u zemlju, on je to odbio jer je stav Partije bio da se ne odlazi individualno.<ref name="udovički6">Lazar Udovički, "Španija moje mladosti: Pismo mojoj deci" (Beograd: Čigoja štampa, 1997), 73.</ref> U San Siprijenu je izabran za sekretara partijskog komiteta jugoslovenskih logoraša. Kada su premešteni u logor Girs, na toj poziciji ga je zamenio [[Ivan Gošnjak]]. Iz logora je pušten [[1. april]]a [[1940]]. godine. Vratio se u zemlju, gde je nastavio revolucionarni rad. Krajem iste godine, pozvan je na odsluženje vojnog roka.