Edikt iz Nantesa – razlika između verzija

'''Edikt iz Nantesa''' izdao je [[30. travnja]] [[1589.]] godine [[Francuska|francuski]] [[Popis francuskih vladara|kralj]] [[Henri IV od Francuske|Henri IV]], davši tako [[kalvinizam|kalvinistima]] (koji su se u Francuskoj zvali [[hugenoti]]) znatna prava u zemlji koja se tada još uvijek smatrala esencijalno [[katolicizam|katoličkom]]. Henrijev cilj u ediktu bio je promovirati građansko jedinstvo. U tekstu samog [[edikt]]a, Henri je razdvojio pojmove granskog i religijskog jedinstva, određenim protestantima po prvi puta dao status drugačiji od onoga [[shizma|shizmatika]] ili [[hereza|heretika]] te otvorio put prema [[sekularizam|sekularizmu]] i toleranciji. Dajući individui opću [[sloboda mišljenja|slobodu mišljenja]], edikt je protestantima ponudio brojne beneficije, poput [[amnestija|amnestije]] i povrata osnovnih građanskih prava, poput slobode da rade na bilo kojem državnom posjedu ili da probleme iznose direktno Kralju. Edikt je označio kraj [[Francuski vjerski ratovi|vjerskih ratova]] koji su pogodili Francusku u drugoj polovici [[16. stoljeće|XVI. vijeka]].

 

 

[[Edikt iz Fontainebleaua|Ediktom iz Fontainebleaua]] iz listopada [[1685.]] godine, [[Louis XIV od Francuske|Louis XIV]], unuk Henrija IV, opozvao je Edikt iz Nantesa i tako prouzrokovao [[egzodus]] protestanata iz Francuske te povećano nasilje prema istima u zemljama koje graniče s Francuskom.