1700 – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Clean_up
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Čišćenje
Red 3:
[[Datoteka:Europe c. 1700.png|mini|300px|Evropa oko 1700.]]
{{godina u drugim kalendarima|1700}}
Godina '''1700''' ('''[[rimski brojevi|MDCC]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] odn. [[prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]], koji zaostaje 10 dana, a od 1. marta 11 dana.
 
Ovo je nakon gregorijanske reforme prva godina koja je deljiva sa 4 ali ne i sa 400, zbog čega je redovna umesto prestupne, kako bi se izbeglo novo akumuliranje greške svojstveno julijanskom kalendaru (1 dan u 128 godina).
__NOTOC__
== Događaji ==
=== Januar/Siječanj – Mart/Ožujak ===
* [[11. 1.]] (1. 1. po julijanskom kalendaru) - U Rusiji je ovo novi početak godine umesto 1. septembra, i to po [[Anno Domini|Hristovoj eri]] umesto po [[Etos Kosmu|postanju]] (1700. umesto 7208. godine).
* 13. 1. - Švedska sklopila savez sa Engleskom i Holandijom.
* 17. 1. - [[Petar Veliki]] propisuje nošenje evropske odeće.
* [[26. 1.]] - [[Kaskadijski zemljotres (1700)|Kaskadijski zemljotres]] je jedan od najjačih poznatih, proteže se od [[Vancouver (otok)|otoka Vancouver]] do sjeverne Kalifornije, izazvao je cunami u Japanu.
 
[[Datoteka:Swedish Empire (1560-1815) en2.png|mini|150px|left|[[Švedska imperija]], meta [[Veliki severni rat|Velikog severnog rata]]]]
* [[22. 2.]] - [[Veliki severni rat]] počinje saksonskim napadom na [[Švedska imperija|Švedsku]]: Rusija, Poljska i Danska žele ukinuti švedsku kontrolu Baltika. Prva akcija je neuspešna [[Opsada Rige (1700)|opsada švedske Rige]].
* 27. 2. - [[William Dampier]] otkrio ostrvo [[Nova Britanija]].
 
* [[1. 3.]] - Od danas do [[1800]], razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara iznosi 11 dana.
* 1. 3. (g. k.) - [[Danska-Norveška]] i protestantske zemlje u Nemačkoj usvojile solarni deo gregorijanskog kalendara.
* [[11. 3.]] (29. 2. po j.k.) - Švedska uvodi [[švedski kalendar|osobiti kalendar]] po kojem je danas 1. mart (traje do 1712).
* 11. 3. - Danska ulazi u rat protiv Švedske invazijom [[Holstein-Gottorp]]a.
* [[25. 3.]] - Osnovano [[Nadbiskupsko sjemenište u Splitu]].
* 25. 3. - [[Londonski ugovor (1700)|Londonski ugovor]] (ili Drugi ugovor o podeli): Francuska, Engleska i Holandija se dogovorile da špansku krunu nasledi austrijski nadvojvoda [[Karlo VI, sveti rimski car|Karlo]] (praunuk [[Filip III (Španija)|Filipa III]]), a Francuska bi dobila većinu španskih poseda u Italiji.
 
Red 29:
 
=== Jul/Srpanj – Septembar/Rujan ===
* [[11. 7.]] - Osnovana [[Pruska akademija nauka]], prvi predsednik [[Gottfried Leibniz]].
* [[13. 7.]] - [[Carigradski ugovor (1700)|Carigradski ugovor]] okončava [[Rusko-turski rat 1686.-1700.]]: Rusiji priznat [[Azov]] i okolna mesta, oslobođena od danka Krimskim Tatarima.
 
* [[3. 8.]] - Carska uredba o upravi [[pečuj]]ske rimokatoličke episkopije: "šizmatici" se moraju ujediniti sa rimokatoličkom crkvom inače se imaju proterati<ref name="rvovsdsp">Veselinović, Rajko L. [http://www.rastko.rs/rastko-hu/istorija/istorija/Veselinovic_Seobe.html Од Велике сеобе до смрти патријарха Арсенија III Чарнојевића (1706)]. rastko.rs</ref>.
* [[4. 8.]] - [[Iskrcavanje kod Humlebæka]] je švedska kontraofanziva protiv Danaca: invazija [[Zealand]]a, Karl XII kreće na Kopenhagen.
* [[18. 8.]] - [[Travendalski mir]]: [[Danska-Norveška]] sklopila mir sa vojvodom od Holstein-Gottorpa, nakon čega ubrzo sledi i mir sa Švedskom.
* 19. 8. - Nakon objave rata, ruska vojska ulazi u [[Švedska Estonija|Švedsku Estoniju]] i [[Švedska Ingrija|Ingriju]].
 
=== Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac ===
* 4. 10. - Rusi opseli [[Narva|Narvu]].
* [[21. 10.]] - Beogradski muhafiz Ali-paša Haznadar Moralija ubijen od gomile - da bi sprečio širenje kuge, zabranio je sahranu uz dženazu, preuređenje serhata je okrenulo vojsku protiv njega. Upućene paše s vojskama iz susednih oblasti, novi muhafiz je Juruk Hasan-paša<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 11</ref>.
* [[27. 10.]] - Umro ruski patrijarh [[Adrijan (patrijarh moskovski)|Adrijan]], poslednji patrijarh do 20. veka. Za mjestobljustitelja patrijaršije postavljen [[Stefan Javorski]].
 
* jesen - Podstaknuti od grofa A. Erdedija i oficira u [[Petrinja|Petrinji]], Srbi krajišnici ("vlasi") se bune protiv vlasti hrvatskog bana, napadaju i one "vlahe" koji su ostali verni banu (tj. kostajničkom kapetanu Delišimunoviću)<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 66</ref><ref>''Historija n. J.'', 1027</ref>.
 
* [[1. 11.]] - Španski kralj [[Karlos II (Španija)|Karlos II]] umire bez naslednika - kraj Habsburga u Španiji, otvara se kriza. Testamentom je za naslednika određen [[Filip V (Španija)|Filip, vojvoda od Anžua]], unuk [[Luj XIV, kralj Francuske|Luja XIV]] i praunuk španskog kralja [[Filip IV (Španija)|Filipa IV]].
[[Datoteka:Louis XIV declares his grandson King of Spain, L'Almanach pour l'année 1701.png|mini|200px|left|[[Luj XIV]] proglašava svog unuka [[Filip V (Španija)|Filipa]] za španskog kralja]]
* [[16. 11.]] - Filip proglašen za španskog kralja u Versaju. U početku je proglašeno da se Filip i njegovi potomci odriču pretenzija na francuski presto, a samo ga Sveto Rimsko Carstvo nije priznalo za španskog kralja (pretendent je nadvojvoda [[Karlo VI, sveti rimski car|Karlo]]).
* 16. 11. - ''Kontraktat'': car Leopold tajno obećava protestantskom [[Brandenburg-Pruska|brandenburško-pruskom]] vladaru [[Friedrich I. (Pruska)|Friedrichu]] da može dobiti kraljevsku titulu, ali van S. R. Carstva (i to kao "kralj u Pruskoj" a ne "kralj Pruske").
* [[18. 11.]] - [[Litvanski građanski rat (1700)|Litvanski građanski rat]]: poražena moćna porodica [[Sapieha]].
[[Datoteka:ALBANI GIOVANFRANCESCO.jpg|mini|100px|[[Klement XI.]], papa 1700-21]]
* [[23. 11.]] - Kardinal Giovanni Francesco Albani je novi papa [[Klement XI.]] (do [[1721]]).
* [[30. 11.]] - [[Bitka kod Narve]]: švedski kralj [[Karl XII (Švedska)|Karl XII]] potukao rusku vojsku u današnjoj Estoniji.
 
* [[11. 12.]] (30. 11. po j.k.) - Zbor Srba u Kamenskom, na koji su pozivani pod pretnjom kamenovanja i paljenja kuće: odlučeno da se ne pokoravaju unijatskom episkopu [[Petronije Ljubibratić|Petroniju Ljubibratiću]]<ref name="rvovsdsp"/> (tokom meseca održana tri narodna zbora u manastiru Orahovici, pravoslavni Srbi se protive unijaćenju<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 41</ref>).
 
=== Kroz godinu ===
Red 60:
* [[Arnauti]] ([[Klimenti]]) se naseljavaju u [[Sandžak]]; iste godine skadarski paša Hodaverdi Mahmudbegović potčinio odmetnute gradove Skadar, Ulcinj, Bar i neka pobunjena plemena<ref>Tomić, Jovan N. (1913) [http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/o_arnautima.html O Arnatuima u staroj Srbiji i Sandžaku], rastko.rs</ref>.
* Turci podigli [[Gusinje]] (?) - narednih godina podižu i obnavljaju utvrđenja u Crnoj Gori<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 31</ref>.
* "Oživjela Hrvatska" [[Pavao Ritter Vitezović|Pavla Rittera Vitezovića]] - sve južnoslavenske zemlje podelio u Bijelu i Crvenu Hrvatsku<ref>''Historija n. J.'', 1012</ref>. .
* Dubrovčani se žale na bogaćenje [[Morlaci|Morlaka]] ("od ugljara i kiridžija postali knezovi, serdari i harambaše...") <ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 490</ref>.
* [[Franjo II. Rakoczy]], vođa budućeg ustanka, se najkasnije ove godine obratio Luju XIV, kao zaštitniku ugarskih staleža<ref>''Historija n. J.'', 861</ref>.
* Hrvatska provincija crkvenog [[pavlini|pavlinskog]] reda se osamostalila od ugarske<ref>''Historija n. J.'', 1016-7</ref>.
* Hrvatski sabor razlikuje pod banskom vlašću četiri krajine (kapetanije): na Uni, Kupi, Glini i u Dragotini<ref>''Historija n. J.'', 1023</ref>.
* Procjenjuje se da u Slavoniji živi nešto preko 140.000 stanovnika<ref>''Historija n. J.'', 1031</ref>.
* U [[Suhopolje|Suhopolju]] (Terezovcu) počelo uzgajanje [[lipicaner]]a.
* Epidemija [[kuga|kuge]] u Srbiji (okolina Beograda i Temišvara).
* {{circa}} - Sedište bosanskih paša premešteno iz Sarajeva u [[Travnik]]. Proces čitlučenja u Bosni ušao u završnu fazu<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 20-21</ref>. Počinje utvrđivanje granica Bosne čardacima, u naredne tri decenije sagrađeno preko 20 novih gradova i šest palanaka<ref>''Historija n. J.'', 1320</ref>.
* {{circa}} - Radnja pjesme "Osveta [[Batrić Perović|Batrića Perovića]]"<ref>Njegoš, Petar Petrović [http://www.rastko.rs/rastko-cg/umjetnost/ppnjegos-ogledalo2.html Ogledalo srpsko II]. rastko.rs</ref>.
* Vreme od 1700. do 1720-tih se smatra "zlatnim periodom" tvorca violina [[Antonio Stradivari|Antonija Stradivarija]].
* U inventaru domaćinstva Medičija se prvi put pominje [[klavir]], verovatno pronalazak [[Bartolomeo Cristofori|Bartolomea Cristoforija]].
* 1700-01 - Neke holandske provincije uvode [[gregorijanski kalendar]].
 
Red 90:
* [[15. 9.]] - [[André Le Nôtre]], pejzažista (* [[1613]])
* [[27. 9.]] - [[Inocent XII.]], papa (* [[1615]])
* [[27. 10.]] - [[Adrijan (patrijarh moskovski)]]
* 27. 10. - [[Armand Jean le Bouthillier de Rancé]], osnivač trapista (* [[1626]])
* [[1. 11.]] - [[Karlos II (Španija)|Karlos II]], kralj Španije (* [[1661]])