Orijentalistika – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 24:
Dodatni naučni interes za [[Azija|Azijom]] potaklo je otkriće o srodnosti odnosno zajedničkom porijeklu [[Indoevropski jezici|indoevropskih jezika]], za što zaslužan filolog [[William Jones (filolog)|W. Jones]] i drugi lingvisti. Zanimanje je dodatno motivirano političkim i ekonomskim angažmanom evropskih [[Kolonijalizam|kolonijalnih]] sila, osobito [[Francuska|francusko]]-[[UK|britanskim]] rivalstvom za kontrolu [[Indija|Indije]]. Liberalni ekonomisti poput [[James Mill|J. Milla]] ocrnjuju istočne civilizacije kao statične i [[Korupcija|korumpirane]]. [[Karl Marx|K. Marx]], i sam [[Jevreji|jevrejskog]] porijekla, karakterizira azijatski način proizvodnje kao nepromjenjiv zbog ekonomske ograničenosti seoskih ekonomija i uloge države u proizvodnji. [[Orijentalni despotizam]] je generalno smatran u Evropi kao glavni faktor relativnog neuspjeha napretka istočnoevropskih društava. Proučavanje [[islam]]a bilo je ključno jer većina ljudi koji žive na geografskom području nazvanim „Istok“ bili su [[Muslimani (vjernici)|muslimani]]. Interes za razumijevanje islama je djelomično potaknut ekonomskim razmatranjima rastuće trgovine u području [[Mediteran]]a, te zbog kulturnih i intelektualnih promjena tog vremena.<ref>Zachary Lockman, ''Contending Visions of the Middle East'', Cambridge, 2004, st. 44</ref>
U toku ovog vijeka zapadna arheologija proširila se širom [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]] i [[Azija|Azije]], sa spektakularnim rezultatima. Novi nacionalni muzeji osigurali su postavku za nalazišta, od kojih je većina u tom periodu donošena u Evropu, a orijentalisti stavljeni u žižu javnosti kao nikada prije. Prve ozbiljne evropske studije o [[Budizam|budizmu]] i [[Hinduizam|hinduizmu]] bili su od strane naučnika [[Eugène Burnouf|E. Burnoufa]] i [[Max Müller|M. Müllera]]. U to vrijeme, razvila se studija [[Islamistika|islamistike]], te je od sredine [[19. vijek]]a orijentalistiku bila afirmirana akademska disciplina u većini evropskih zemalja, posebno onima s imperijalnim interesima u regionu. Ipak, dok je naučno istraživanje prošireno, tako su rasli i [[Rasizam|rasistički]] [[stereotip]]i o ''
=== 20. vijek ===
|