Svatá Hora – razlika između verzija

'''Svatá Hora''' ([[srpskohrvatski jezik|sh.]] ''Sveta gora'' ili ''Sveta planina''), [[barok]]ni pravokutni kompleks [[samostan]]a i poznato češko hodočastilište na vrhu [[Brdo|brda]] visokog 586 metara u starom dijelu grada [[Příbram]]a. Unutar kompleksa dimenzija 80 x 72 m smješteno je nekoliko samostana, četiri [[kapela|kapelice]] u kutovima [[pravokutnik|pravokutnog oblika]] kompleksa i izvorna [[Gotika|gotička]] [[crkva]] [[Sveta Marija|sv. Marije]], obnovljena i proširena [[1648.]] - [[1673.]] prema nacrtima [[arhitekt]]a Carla Luraga. Na popločanu [[kamen]]u terasu na sjevernom krilu kompleksa nastavljaju se [[stepenice]] za [[pješak]]e i [[cesta]] za [[Automobil|osobna vozila]], koje vode do središta grada.

Glavni ulaz u kompleks popločena je kamena terasa s Marijinim [[kip]]om u sredini iz [[1661.]] godine. U istočnom krilu samostana nalazi se [[portal]] [[Prag|grada Praga]] (1702. - 1705.) s kipovima i prikazima [[svetac]]a, [[prorok]]a i [[Popis čeških vladara|čeških kraljeva]] (rad kipara [[Jan Brokoff|Jana Brokoffa]]). Iznad [[kolonada|kolonade]] portala, u sredini, nalazi se kip Djevice Marije Svatohorské arhitekta [[Kilián Ignác Dientzenhofer|Kiliána Ignáca Dientzenhofera]] iz [[1732.]] godine. U središtu južnog krila nalazi se kameni portal s radovima kipara Ondřeja Filipa Quitainera iz [[1707.]] godine. U uglovima cijelog kompleksa (odnosno kutovima [[pravokutnik]]a) nalaze se četiri osmerokutne [[kapela|kapelice]] koje predstavljaju četiri naselja ([[Plzeň]], [[Prag]], Breznička i Mnišeck) ovisno o [[strane svijeta|stranama svijeta]] na kojima se nalaze. Kapelice su ukrašene bogatim [[štukatura]]ma po uzoru na italijanske umjetnike, prema planovima Carla Luraga. U jugoistočnom uglu ''Praške kapelice'' nalazi se izvorna oltarna slika Petra Brandla ''Navještenje'' iz [[1697.]], čija se kopija čuva u [[Nacionalna galerija u Pragu|Nacionalnoj galeriji u Pragu]].<ref name=poche> Poche, Emanuel, a kol, ''Umělecké památky Čech 3. P–Š'', Prag, izdavačka kuća Academia, 1980., str. 179. </ref>

Glavni oltar crkve izgrađen je [[1684.]] sa [[Srebro|srebrnim]] ukrasima (J. Kogler), a [[1775.]] ispred oltara postavljen je kip Djevice Marije Svatohorské, koji je pomoćni biskup Jan Rudolf Sporck [[22. jun]]a [[1732.]] posvetio i okrunio. Svodovi i zidovi crkve ukrašeni su bogatim štukaturama S. Cereghettihoa iz [[1665.]] i baroknim skulpturama. Crkva je nekoliko puta bila prebojavana, a [[secesija|secesijsku]] ogradu ispred glavnog oltara dizajnirao je R. Němec [[1913.]] godine.

Na sjevernom ulazu u crkvu nalazi se kip [[ Elizabeta|Elizabete]] iz [[1500.]] godine uz nekoliko manjih kipova iz [[20. vijek]]a.