Đuro Daničić – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
[[Datoteka:Djura_danicic.jpg|thumb|Đuro Daničić]]
'''Đuro (Đura) Daničić''' (pravo ime '''
Daničić je bio pristalica [[Vuk Karadžić|Vukovih]] pogleda na narodni jezik i fonetsko pismo. Inspirisan [[Vukova ćirilica|Vukovom reformom ćirilice]], poduzeo je reformu [[Gajeva latinica|Gajeve latinice]], koja je delimično prihvaćena.
== Život ==
Đuro Daničić rođen je pod imenom
Daničić je bio jedan od potpisnika [[Bečki književni dogovor|bečkog književnog dogovora]] hrvatskih i srpskih pisaca i lingvista [[1850]]. godine kojim je udaren temelj zajedničkom [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]. Godine [[1856|1856.]] postao je bibliotekar [[Narodna biblioteka|Narodne biblioteke]] u Beogradu i sekretar [[Društvo srpske slovesnosti|Društva srpske slovesnosti]], a [[1859|1859.]] profesor [[Beogradski Licej|Liceja]] (Velike škole). Godine [[1865|1865.]] ostavio je profesuru, i na kratko vreme postao činovnik Uprave pošta, a [[1866|1866.]] otišao je u [[Zagreb]] za sekretara tada osnovane [[Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslovenske Akademije]]. [[1873|1873.]] se vratio na katedru [[Srpski jezik|srpskog jezika]] u Veliku školu u [[Beograd]]u, predajući u njoj do [[1877]]. Otišao je zatim na odmor u Zagreb da produži rad na započetom velikom ''Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika''. Na tom poslu ga je i zatekla smrt. NJegovo telo preneseno je novembra iste godine (1882) u Beograd i tu je sahranjeno na [[Markovo groblje|Markovom groblju]].
|