Američko-meksički rat – razlika između verzija

=== Kalifornijska bojišnica ===

Premda su Sjedinjene Države objavile rat Meksiku 13. svibnja 1846. godine, bilo je potrebno više od mjesec dana (sve do sredine [[lipanj|lipnja]]) da vijest o objavi rata dođe do [[Kalifornija|Kalifornije]]. Američki konzul Thomas O. Larkin nalazio se u Monterreyju kada je čuo glasine o ratu i pokušao održati mirne odnose između SAD-a i malog meksičkog [[Garnizon|vojnog garnizona]] koji se nalazio pod vodstvom Josea Castra. Američki satnik John C. Fremont s oko 60 dobro naoružanih vojnika ušao je u Kaliforniju u [[prosinac|prosincu]] [[1845.]] godine i polagano marširao prema [[Oregon]]u kada je saznao za objavu rata između Meksika i SAD-a. Dana [[15. lipnja]] [[1846.]] otprilike 30-ak doseljenika, većinom američkih građana, izazvali su pobunu i okupirali mali meksikanski garnizon u Sonomi. Američka vojska, predvođena Fremontom, preuzela je stvari u svoje ruke već [[23. lipnja]]. Kapetan bojnog broda John Drake Sloat, nakon što je čuo za objavu rata i pobunu u Sonomi, naredio je svojim trupama da okupiraju Monterrey [[7. srpnja]] i podignu američku zastavu; [[San Francisco]], tada znan pod imenom ''Yerba Buena'', bio je osvojen [[9. srpnja]]. Dana [[15. srpnja]] Sloat je prebacio svoju komandu na kapetana Roberta F. Stocktona, puno agresivnijeg lidera koji je pod svoje okrilje uzeo i Fremontove snage. Dana [[19. srpnja]] Fremontova "Kalifornijska bojna" dosegla je brojku od 160 dodatnih vojnika prvenstveno zahvaljujući doseljenicima u blizini [[Sacramento|Sacramenta]] te je skupa sa Stocktonovim mornarima i marincima ušla u Monterrey. Američke snage vrlo su lako zauzele sjeverno područje Kalifornije; u samo nekoliko dana pod njihovom kontrolom nalazili su se San Francisco, Sonoma i Sacramento.

Meksički general Jose Castro i [[guverner]] Pio Pico pobjegli su južno od [[Alta California|Alte Californije]] (današnja Kalifornija). Kada su se Stocktonove snage, tijekom plovidbe južno do [[San Diego|San Diega]], zaustavile u [[San Pedro|San Pedru]] on je poslao pedeset [[Američki marinci|američkih marinaca]] na obalu; upravo su ti marinci ušli u [[Los Angeles]] bez otpora dana [[13. kolovoza]] [[1846.]] godine. Nakon uspjeha ove tzv. "Opsade Los Angelesa", osvajanje Kalifornije gotovo bez prolivene krvi činilo se završenim.