Proton (raketa) – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Brisanje šablona: Link FA. |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
[[Datoteka:Proton Zvezda.jpg|300px|mini|Poljetanje Protona s modulom ISS-a Zvezda]]
'''Proton''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Прото́н'') je ruska raketa za lansiranje svemirskih letjelica. Prvi put je upotrijebljena 1965. godine, a upotrebljava se i danas za komercijalna i vladina lansiranja. Proton je jedno najuspješnijih potrošnih lansirnih vozila velike nosivosti u povijesti astronautike. Svi Protoni lansiraju se s kozmodroma [[
▲'''Proton''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Прото́н'') je ruska raketa za lansiranje svemirskih letjelica. Prvi put je upotrijebljena 1965. godine, a upotrebljava se i danas za komercijalna i vladina lansiranja. Proton je jedno najuspješnijih potrošnih lansirnih vozila velike nosivosti u povijesti astronautike. Svi Protoni lansiraju se s kozmodroma [[Baikonur]].
Raketa je dobila ime po velikim znanstvenim satelitima "Proton" koji su bili prvi teret koje je raketa lansirala. Velika nosivost rakete omogućila je korištenje teške znanstvene opreme u tim satelitima poput detektora čestica. Zato se sateliti "Proton" mogu smatrati začetnici visokoenergetske astronomije.
Linija 7 ⟶ 6:
Izvorni Proton ima sposobnost ponijeti u tzv. nisku orbitu ([[LEO]]) korisni teret mase oko 20,700 kg. U međuplanetarnu putanju takav Proton može ponijeti teret mase oko 5,800 kg (Luna 16, Luna 20 i Luna 24).
Rakete sličnih mogućnosti
==Povijest==▼
▲== Povijest ==
Proton je u početku trebao biti Super [[ICBM]]. Bio je dizajniran za nošenje 10 megatonske atomske bombe na udaljenost do 12,000 km. Bio je znatno veći od uobičajenih ICBM-ova i nikada nije upotrijebljen u te svrhe. Glavni dizajner Protona je [[Vladimir Nikolajević Čalomej]]. Čalomej je bio izravna konkurencija [[Sergej Koroljev|Sergeju Koroljevu]] i njegovoj raketi [[N-1]]. Želio je Protonom lansirati dvodijelna letjelicu s ljudskom posadom [[Zond]] prema Mjesecu i natrag na Zemlju.
Nakon izlaska [[Saturn V|Saturna 5]] iz upotrebe, Proton je postao najveće potrošno lansirno vozilo do pojave rakete [[Energia]] 1987. godine.
Linija 18 ⟶ 16:
Proton je u svojoj karijeri služio kao lansirno vozilo za bespilotne letjelice do Mjeseca, svemirske postaje [[Saljut]], module svemirskih postaja [[Mir_(svemirska stanica)|Mir]] i [[ISS]], tucet sondi prema [[Venera (planet)|Veneri]], [[Mars (planet)|Marsu]] te čak prema [[Halleyjev komet|Halleyjevu kometu]].
== Parametri rakete ==
{| class="wikitable"
|-
Linija 99 ⟶ 95:
|}
== Verzije ==
Postoje dvije verzije rakete Proton.
===
Proton 8K82K za gorivo koristi [[hidrazin|nesimetrični dimetil hidrazin]] i [[dušićni_tetroksid|dušićni tetroksid]]. Ove kemikalije spadaju u hipergolična goriva, tj goriva koja pri kontaktu imaju sposobnost samozapaljivanja. Prednost tih goriva je što mogu biti skladištena na sobnoj temperaturi. Veliki nedostatak goriva je izrazita korozivnost i toksičnost tih kemikalija te ispuštanje toksičnih para prilikom izgaranja.
Proton 8K82K može se lansirati u verziji s tri ili četiri stupnja.
* Prvi stupanj ima šest motora [[RD-253]] čiji je dizajner [[Valentin Gluško]]. Motori RD-253 su jednostavne konstrukcije ali ipak visoko učinkoviti. Masa prvog stupnja s gorivom je 450 tona i izgara 124 sekunde. Ukupan potisak svih 6 motora je 10,470 kN (u vakuumu).
* Drugi stupanj počinje s radom dok je još spojen s prvi stupnjom. Pogon drugom stupnju daju četiri [[RD-0210]] motori koji daju ukupan potisak od 2,399 kN (u vakuumu). Masa drugog stupnja gorivom je 168 t. Vrijeme rada drugog stupnja je 206 sekundi.
*
* Četvrti stupanj (blok D) ima masu od 13.4 t. Pogon se sastoji od jednog [[RD-58]] motora koji radi na kerozin. Dužina rada motora je 470 sekundi.▼
▲*Četvrti stupanj (blok D) ima masu od 13.4 t. Pogon se sastoji od jednog [[RD-58]] motora koji radi na kerozin. Dužina rada motora je 470 sekundi.
====Proton M====▼
[[Proton-M]] je modernizirana verzija Protona 8K82K. U stanju je lansirati 3,200 kg u [[geostacionarna_orbita|geostacionarnu orbitu]] ili 6.150 kg u geostacionarnu transfernu orbitu. U nisku orbitu (LEO) može lansirati 22,000 kg.
Neke od promjena na Protonu M su smanjena masa, veći potisak i potpunije izgaranje goriva. To je dovelo do blagog poboljšanja performansi i smanjena ispuštanja toksičnih para pri lansiranju.
Umjesto četvrtog stupnja (blok D) može se koristiti [[Breeze-M]]. Breeze M umjesto kerozina koristi hiperoglično gorivo i koristi se za ubacivanje u geostacionarnu orbitu.
== Budućnost ==
U bližoj budućnosti Proton bi trebao biti zamijenjen raketom [[Angara_raketa|Angarom]].
{{Rakete nosači}}
[[Kategorija:Rakete-nosači]]▼
[[Kategorija:Astronautika u SSSR-u]]
[[Kategorija:Astronautika u Rusiji]]
▲[[Kategorija:Rakete]]
| |||