Afgansko-sovjetski rat – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
ispravak, ranije je bilo neodređeno ("rat u Afganistanu", uz godine)
Red 32:
| napomene =
}}
'''Afgansko-sovjetski rat''' (ruski ''Афганская война''; [[Paštunski jezik|paštunski]] ''دپه افغانستان جگړهباندې د شوروي اتحاد (۱۹۷۹-۱۹۸۹)''یرغل), ponekad nazvan i '''Sovjetska invazija Afganistana''', je naziv za [[SSSR|sovjetsko]] učešće u [[Građanski rat|građanskom ratu]] koji se vodio u [[Afganistan]]u od [[1978]]. do 1989. (građanski rat je trajao i nakon sovjetskog povlačenja) između [[komunizam|komunističke]] vlade i islamističkih pobunjenika. Nakon [[Saur revolucija|Saur revolucije]], vlast u Afganistanu su preuzele dvije suparničke [[Komunistička partija|komunističke partije]]—[[Khalq]] i [[Parcham]]—ali su bile izrazito nepopularne jer se tradicionalno stanovništvo opiralo ideologiji [[ateizam|ateizma]] i društvenih reformi. U strahu da ta komunistička vlast ne propadne, SSSR je intervenirao 1979. na strani partije Parcham po naredbi [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]], koja se zalagala za jače veze sa Sovjetima. [[Moskva]] je planirala ostati najviše dvije do tri godine u zemlji, ali se zadržala gotovo cijelo desetljeće. Udružene vojne snage sovjetskih i afganistansko-komunističkih snaga su potom vodile teške borbe sa [[Antikomunizam|antikomunističkom]] oporbom u zemlji, a sustavno bombardiranje sela i razni [[masakr]]i doveli su do katastrofalnih ljudskih žrtava. Usprkos četiri rezolucije [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine UN-a]] u kojoj se poziva na povlačenje stranih vojnika, [[Crvena armija]] je ostala u Afganistanu. Sovjetsku intervenciju razne su države gledale sa neodobravanjem, jer nisu htjele da SSSR nastavi dalje do [[Pakistan]]a i izađe na [[Arapsko more]], a i smatrali su da je intervencija izravno kršenje načela ''[[Detant|detente]]''. [[Antisovjetizam|Antisovjetske]] snage u Afganistanu, okupljene uglavnom u [[Mudžahedin|Mudžahedine]], naoružavale su i podupirale [[SAD]], [[Saudijska Arabija]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Pakistan]], [[Iran]] pa i [[NR Kina]]. SAD je htio vojno i ekonomski iscrpiti SSSR, te od Afganistana stvoriti "sovjetski [[Vijetnamski rat|Vijetnam]]".
 
Mudžahedini, iako neskladni zbog različitih etničkih i plemenskih profila, su se ipak pokazali iznimno žilavim borcima na terenu, a među njihovim vođama su se isticali [[Abdul Hak]], [[Džalaludin Hakani]] i, osobito, [[Ahmad-šah Masud]], koji je pokazao iznimne sposobnosti [[Gerilski rat|gerilskog ratovanja]] prilikom obrane [[Dolina Pandžšir|doline Pandžšir]] od daleko bolje naoružane i nadmoćnije Crvene armije. Oduživanjem rata, SSSR je trpio sve više ekonomski, pošto je ulagao na desetke milijarde $ kako bi očuvao komunističku vlast u Afganistanu, bez uspjeha. Tri sovjetska poglavara su preminula tijekom rata koji se odužio, sve do dolaska četvrtog novog vođe u sovjetskom rukovodstvu, [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], koji je započeo mijenjati stav oko nastavka vojne intervencije. Nakon raznih pregovora, 1988. postignut je [[Ženevski sporazum (1988)|Ženevski sporazum]], nakon čega je SSSR započeo povlačenje svojih vojnih snaga, koje je završilo u februaru 1989. Sovjetske snage imale su između 14.453 i 26.000 poginulih. Rat je sveukupno doveo do oko 7.000.000 izbjeglica ili raseljenih i oko 1.000.000 poginulih, što ga čini [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|jednim od najkrvavijih ratova u zapisanoj ljudskoj historiji]]. Razne nevladine organizacije su okrutnosti rata opisali kao [[Ratni zločin|ratne zločine]] i [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]], ali usprkos tome nitko iz afganistanskog ili sovjetskog rukovodstva nije osuđen ili optužen pred nekim mjesnim sudom ili međunarodnim tribunalom. Afgansko-sovjetski rat predstavljao je prvi vojni neuspjeh Sovjetskog Saveza od [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], posljednji rat u kojem je sudjelovao SSSR, potpuni krah i suicidalnost [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljeve doktrine]], dok neki smatraju da je i značajno doprinjeo [[raspad SSSR-a|raspadu SSSR-a]] dvije godine kasnije, a samim time i [[pad komunizma|padu komunizma]] u istočnoj Europi, što ga čini historijskom prekretnicom. Predstavljao je posljednu veću oružanu eskalaciju [[Hladni rat|hladnog rata]], ali je jedno desetljeće nakon svog završetka bitno je doprinio izbijanju [[Rat protiv terorizma|Rata protiv terorizma]], što je donekle umanjilo njegove zasluge.