Razlike između izmjena na stranici "Lenuzzijeva potkova"

m
Bot: Parsoid bug phab:T107675
m (Bot: Parsoid bug phab:T107675)
==Nastanak Lenuzzijeve potkove==
Prostorno planiranje grada u drugoj polovici 19. stoljeća usredotočeno je na prostor Donjeg grada. Ujedinjenjem zagrebačkih povijesnih naselja, Donji grad postaje prostorom urbanizacije, a s pojavom prvih javnih prostora – Novog trga i Zapadnog trga, na tada još uvijek perifernom dijelu grada, postupno se javlja i ideja Lenucijeve ili Zelene potkove.
<nowiki> </nowiki>Novi trg ili terg (danas Trg Nikole Šubića Zrinskog) prvi je javni prostor južno od Harmice. Nastaje [[1826.]] godine, a do [[1866.]] godine bio je stočno sajmište, kada se javljaju prvi zahtjevi za uređenje tog prostora kao tržišnog. Iste godine preimenovan je u Trg Nikole Šubića Zrinskog. Zapadni trg (danas Trg maršala Tita) prvi se put spominje u ''Regulatornoj osnovi'' iz [[1965.]] godine, gdje je Donji grad definiran između Zapadnog trga i tada još uvijek Novog trga na istoku. Urbanizacija Zapadnog trga započinje sedamdesetih godina 19. stoljeća kada je donesena konačna odluka o preseljenju sajmišta s Trga Nikole Šubića Zrinskog, a od [[1878.]] godine Zapadni trg poznat je pod nazivom – Sajmište. Zapadni trg (Sajmište) i Novi trg ishodišta su ideje o monumentalnom okviru trgova i perivoja – monumentalnog ''Gesamtkunstwerka'' – Lenucijeve ili Zelene potkove. Potreba za novim lokacijama kulturnih i obrazovnih institucija usmjerila je urbanizaciju grada prema jugu produživanjem obodnica ovih javnih prostora, a time i istočnog, zapadnog te južnog perivoja.
==Istočni perivoj (Trg Nikole Šubića Zrinskog, Akademički trg, Trg Franje Josipa I.)==
464

izmjene