Za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]], Ravno je, u kome su većinu stanovništva činili [[Hrvati]], jenapadom JNA koji nije ničim izazvan, 1. 10. 1991. spaljeno i do temelja razoreno, jer se našlo na putu prema Dubrovniku i dubrovačkom primorju, a dalje prema dolini Neretve. Naselje su napale, razorile i opljačkale jedinice JNA, ničim izazvane. Taj događaj se zbio na teritoriji [[BiH]], tada još uvijek nominalno u okviru [[SFRJ]], odnosno da. bosanskohercegovačkeBosanskohercegovačke vlasti na čelu s [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] na njega nisusu reagirale itako onda je on odgovorio da to nije "njihov rat". Napad je planiran, jer su se topovi ispod Ravnoga ukopali 18. rujna 1991. Napad nije ničimnije izazvanimao tko isprovocirati, jer je tada u Ravnom bilo oko 50 starijih osoba i bez ikakvoga oružja. Prva ratna žrtva u BiH je tako iz Ravnog, Nikola Brajić, vozač Hitne pomoći, umro u Trebinjskojtrebinjskoj bolnici, u kojoj je umro od zadobivenih teških tjelesnih povreda koje su mu nanijeli pripadnici tadašnje JNA, a pod blagoslovom dr. Kovača, tadašnjeg ravnatelja trebinjskog doma zdravlja.
