Nezavisna Država Hrvatska – razlika između verzija

[[Datoteka:Prisega vlade NDH (2).jpg|thumb|250px|Polaganje prisege vlade NDH]]

Ubrzo po preuzimanju vlasti Ustaše donose zakone kako bi se povećala proizvodnja hrane i kako bi [[seljaci]] bili zakonski prisiljeni da barem dio plodova prodaju državi. Također u pokušaju borbe s [[inflacija|inflacijom]] donose se zakoni o maksimalnim cijenama i minimalnoj količini hrane koju mora dobiti svaki stanovnik, ali samoubilačka krvava politika sve te ekonomske planove ubrzo uništava što dovodi do prehrambene krize. Partizanske akcije zajedno s odbijanjem seljaka i logističkim problemima rezultiraju tako da NDH uspijeva uzeti tek 30 % uroda iz [[1943]]. godine. Gladovanja koju te, a i ostale godine traju praktički bez prestanka Pavelić pokušava rješiti ograničenim uvozom hrane bez značajnih uspjeha. Rezultat toga postaje izdavanje hrane na točkice po kojim svaki [[stanovnik]] ima pravo na 150 [[gram]]a kruha, što je bila najniža količina hrane bilo gdje u Evropi<ref>Cabas:Economic problems of Independent State of Croatia, str 13., report Josipa Cabasa ministra industrije i trgovine premijeru Nikoli Mandiću 4. 2. 1944.</ref>. Takva situacija dovodi do stvaranja crnog tržišta za bogatije slojeve s jedne strane i praktičkog umiranja od gladi siromašnijih slojeva društva<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_77.htm Izveštaj Dobrosava Jevđevića od aprila 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj i ekonomskoj situaciji u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji i o saradnji četnika sa italijanskim okupatorom u borbi protiv NOP-a]</ref>.

 

Osim gladi drugi važni ekonomski problem koji vlada neće uspjeti nikada rješiti je bila inflacija. Kratko vreme nakon proglašenja NDH izdano je [[Kuna (NDH)|kuna]] u vrijednosti od 6 milijardi, a ta novčana masa će porasti na 240 milijardi [[Kuna (NDH)|kuna]] četri godine kasnije. Kada se te promjene novčane mase primjene na podatke o inflaciji dolazi se do toga da je indeks cijena kontroliranih od države porastao s 100 iz 1939. (osnivanje banovine Hrvatska) na 473 u decembru 1942. i na 8350 u decembru 1944., dok će nekontrolirane cijene porasti s indeksa 100 1939 godine na indeks 21857 u decembru 1944. kada su izdani posljednji statistički podaci.<ref>Hrvatska državna banka 1944. godine, str.12-15 i 32</ref>