Razlike između izmjena na stranici "Hrvatska Republika Herceg-Bosna"

Vodstvu Herceg-Bosne ([[Jadranko Prlić]], [[Bruno Stojić]], [[Slobodan Praljak]], [[Milivoj Petković]], [[Valentin Ćorić]] i [[Berislav Pušić]]) trenutno se sudi na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] u [[Haag]]u po točkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja.
 
Sa velikom vjerojatnoćom se može tvrditi <ref>[http://pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=52036 Pincom.info] Koje bi općine bile u sastavu hrvatske federalne jedinice ?, 12. stu 2007. </ref> da su Hrvati danas većina u sljedećim općinama: [[Mostar]]u, [[Stolac | Stocu]], [[Ravno]]m, [[Čapljina | Čapljini]], [[Neum]]u, [[Čitluk]]u, [[Grude | Grudama]], [[Kiseljak]]u, [[Kreševo | Kreševu]], [[Livno | Livnu]], [[Ljubuški | Ljubuškom]], [[Kupres]]u, [[Jajce | Jajcu]], [[Dobretići]]ma, [[Odžak]]u, [[Domaljevac-Šamac | Domaljevac-Šamcu]], [[Orašje | Orašju]], [[Posušje | Posušju]], [[Prozor-Rama | Prozoru]], [[Široki Brijeg | Širokom Brijegu]], [[Tomislavgrad]]u, [[Vitez]]u, [[Žepče | Žepču]], [[Usora | Usori]], [[Novi Travnik | Novom Travniku]] i [[Busovača | Busovači]]. Premda se broj Hrvata u odnosu na predratno razdoblje smanjio, prema popisu iz 1991. na cjelokupnom području Bosne i Hercegovine živjelo je 755.895 Hrvata. Od tog broja 431 737 na području kojega je obuhvaćala Hrvatska Republika Herceg Bosna. Danas na području cijele BIH živi oko 550 000 do 600 000 Hrvata, broj općina u kojima su [[Hrvati]] većina se povećao s 20 na 26. Općine s hrvatskom većinom, (njih 14) čine kompaktno područje koje se proteže od [[Kupres]]a na sjeverozapadu, do [[Ravno]]g na jugoistoku zemlje, dok 12 općina predstavljaju većinske hrvatske enklave u Bosni i Posavini.
 
Danas se želi obnoviti Herceg Bosna, ali kao treći entitet u Bosni i Hercegovini jer su Hrvati u lošem položaju u odnosu na dva druga konstitutivna naroda u BiH. To je počelo 2005. godine, kada je tadašnji član predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda [[Ivo Miro Jović]] izjavio: "''Ne želim prigovarati bosanskohercegovačkim [[Srbi]]ma, no kad oni imaju svoju srpsku republiku ([[Republika Srpska]]), zašto mi ne bismo imali svoju hrvatsku republiku ili Bošnjaci svoju muslimansku republiku unutar Bosne i Hercegovine''".
30

izmjena