Jakov Ignjatović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
m razne ispravke; kozmetičke promjene
Red 8:
| datum_smrti = {{dda|1889|7|5|1822|12|8|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Datoteka:Flag of Austria-Hungary 1869-1918.svg|20px]] [[Novi Sad]], [[Austro-Ugarska|Austrougarska]]
| znamenita_djela = ''„Čudan svet“''<br />''„Vasa Rešpekt“''<br />''„Večiti mladoženja“''
}}
 
'''Jakov Ignjatović''' ([[Sentandreja]], [[26. 11.|26. novembar]]<small>([[julijanski kalendar|jk]])</small>)/[[8. 12.|8. decembar]]<small>([[gregorijanski kalendar|gk]])</small> [[1822]] — [[Novi Sad]], [[23. 6.|23. jun]]<small>([[julijanski kalendar|jk]])</small>)/[[5. 7.|5. jul]]<small>([[gregorijanski kalendar|gk]])</small> [[1889]]) je bio poznati [[srpski romanopisac]] i prozni pisac iz [[19. vijek|19. veka]].
 
== Biografija ==
Ignjatović se rodio u [[Sentandreja|Sentandreji]]. Osnovnu školu je učio u mestu rođenja, a gimnaziju u [[Vac]]u, [[Estergom|Ostrogonu]] i [[Pešta|Pešti]]. Prava je slušao u Pešti, ali je zbog sukoba sa profesorima napustio univerzitet i dobrovoljno otišao u [[husari|husare]]. Kasnije je završio prava u [[Kečkemet]]u, kao [[Husari|husar]]. Kratko vreme je bio advokat, i čim je izbila [[Mađarska revolucija]] ([[1848]]), uzeo je učešće na strani [[Mađari|Mađara]] protiv [[Beč]]a, zbog čega je, posle mađarske kapitulacije, morao prebeći u [[Beograd]]. U Beogradu je živeo kao novinar do [[1850]], a zatim je putovao po svetu. Pojavljuje se posle tri godine i otada vidno učestvuje u javnom životu vojvođanskih [[Srbi|Srba]]. Bio je urednik [[Letopis Matice srpske|Letopisa Matice srpske]] u periodu 1854-1856, zatim „narodni sekretar“ u [[Sremski Karlovci|KarlovciKarlovcima]]ma i veliki beležnik u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. U periodu od 1863. do 1879. živeo je u [[Dalj]]u, gde je radio kao advokat i službenik patrijaršijskog imanja mitropolije Gornjokarlovačke. Svoju privatnu biblioteku zaveštao je Srpskoj čitaonici u [[Dalj]]u.
 
Kad je narodna stranka [[Svetozar Miletić|Svetozara Miletića]] povela zajedničku političku borbu sa Mađarima protiv Beča, Ignjatović je aktivno učestvovao u toj borbi i dva puta je biran za [[poslanik]]a. Kad je narodna stranka napustila Mađare, Ignjatović, suprotno ogromnoj većini Srba u [[Vojvodina|Vojvodini]], ostaje dosledan prijatelj Mađara i pobornik srpsko-mađarskog sporazuma. Zbog toga je napadan kao mađaron i bio prinuđen da živi odvojeno od srpskog društva, sve do smrti. To je rđavo uticalo na njegov glas kao književnika. Izabran je za dopisnog člana [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske kraljevske akademije]] 23. januara 1888. Umro je u Novom Sadu [[1889]]. godine.
 
== Književni radovi ==
Ignjatović je svoju književnu delatnost razvio kad je došao za urednika „[[Letopis Matice srpske|Letopisa]]“, On je napisao više patriotsko-istorijskih romana i pripovedaka, koji su se sviđali ondašnjoj srpskoj publici, ali koji prema kritičarima nemaju prave književne vrednosti.{{činjenica|date=01. 2010.}} Takvi su romani: „Đurađ Branković“, „Kraljevska snaha“ i nedovršeni „Deli - Bakić“; pripovetke: „Krv za rod“ i „Manzor i Džemila“. Mnogo je obimniji i znatniji njegov rad na socijalnom romanu. On je tvorac realističkog društvenog romana kod Srba. Najbolji su mu romani: [[Čudan svet]], [[Vasa Rešpekt]], [[Večiti mladoženja]], „Stari i novi majstori“ i poslednji i najobimniji „Patnica“. I u ostalim svojim romanima i pripovetkama Ignjatović slika savremeni život srpskog društa u Vojvodini, ali u njima, pored realističkog prikazivanja, prevlađuje humoristički i avanturistički elemenat, osobito u romanima „Trideset godina iz života Milana Narandžića“ i „Trpen spasen“ (nedovršen, u „[[Srbadija|Srbadiji]]“, a prerađen u dramu „Adam i berberin“).
 
== Bibliografija ==
* ''Đurađ Branković'', Sremski Karlovci 1859;
* ''Milan Narandžić'', I—II, Novi Sad 1860—63, (II izd. Beograd 1900);
Red 39:
 
== Vidi još ==
* [[Zadužbina Jakova Ignjatovića]]
 
== EksterniVanjske linkoviveze ==
* [http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=195, Biografija na sajtu SANU]
* [http://www.znanje.org/lektire/i22/03/02iv0321/o%20piscu.htm Biografija]
* [http://www.knjiznica.hr/dalj Biblioteka Dalja]
* [http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0350-21120718147K Duško M. Kovačević: Jakov Ignjatović u revoluciji 1848-1849], Istraživanja, broj 18, 2007. godine
 
{{Lifetime|1822|1889|Ignjatovivć, Jakov}}