Japan – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Ryuu (razgovor | doprinos)
Red 62:
Godine [[1192|1192.]] car je potpuno kapitulirao i proglasio glavešinu klana Minamoto, [[Minamoto no Joritomo|Minamoto no Yoritoma]] za seiitaishoguna tj. "general koji je pobjedio barbare". Yoritomo je kao prvi [[šogun]] u japanskoj povijesti u gradu Kamakuri ustoličio svoje sjedište koje je nazvano Bakufu tj. "vlada pod šatorom". Time je započeo [[Kamakura šogunat]], prvi šogunat u japanskoj historiji čija najveća japanska zasluga postaje pobjeda nad dvije mongolske invazije 1274 i 1281. godine. Njihova vladavine će trajati sve do [[1333|1333.]] god. i državnog udara cara Go-Daigo koji je pokušao preuzeti vlast iz ruku šogunata. Taj državni udar ja na kraju samo djelomično uspio uz pomoć [[klan Ashikaga|klana Ashikaga]] čime u novom prevratu započinje [[Ashikaga šogunat]]. Zbog ove političke promjene, [[1333|1333.]] god. Kamakura razdoblje zamjenjuje [[razdoblje Muromachi]], koje je nazvano tako po četvrti u Kyotu u kojoj je bio smješten glavni štab klana Ashikaga. Oni su ga ustoličili nakon 1333. godine kada su ušli u Kyoto i nakon što su spalili [[Kamakura|Kamakuru]], sjedište Kamakura šogunata. Namjesto državi potrebne stabilizacije državni udar je rezultirao građanskim ratom između južnog dvora to jest cara i sjevernog dvora koji će trajati 56. godina. Južni dvor koji se smatrao zakonitim pošto je imao sve oznake carska vlasti (žezlo, krunu i slično) je 1392. godine kapitulirao iako će priča to jest svađa o tome koji je dvor bio legitiman potrajati sve do 20 vijeka. Tijekom građanskog rata carevi gube potpuno kontrolu nad Japanom koja prelazi u ruke šoguna. [[Ashikaga šogunat]] je uspješno održavao potpunu kontrolu u državi novo izmišljenim represivnim mjerama (zabrana preseljenja, svi plemići moraju živjeti u glavnom gradu šoguna) sve dok se on sam nije urušio u borbi njegovih članova za vlast između šogunovog sina i brata. Ta borba za vlast će prerasti u građanski Onin rat koji traje bez pobjednika između 1467. i 1477. godine, a rezultira potpunim raspadom Japana na bezbroj malenih feudalnih državica. Sami Ashikaga šoguni će teoretski nastaviti vladati pod "zaštitom" različitih vojnih gospodara do 1573. godine.
 
[[Datoteka:Tokugawa IeyasuIeyasu2.jpgJPG|thumb|200px|Šogun Tokugawa Ieyasu treći ujedinitelj Japana. Slika je napravljena u doba njegove vladavine]]
U sredini 16. vijeka trgovci iz [[Portugal]]a, [[Španija|Španjolske]], a tek kasnije [[Holandija|Nizozemske]] i [[Engleska|Engleske]] kao i kršćanski [[misionarstvo|misionari]] dostigli su Japan i prvi put pokrenuli "Naban" (Južne barbare), period aktivne trgovine i kulturne razmjene između Japana i Zapada. Japan je počeo upotrebljavati i proizvoditi zapadno oružje, koje postaje ključan faktor za ujedinjenje države. Prvi od velikih japanskih ujedinitelja je bio Oda Nobunaga koji osvaja trećinu Japan i vlada kao diktator zbog nemogućnosti da dobijen mandat šoguna od cara do svog ubojstva 1582. godine u zavjeri. Njega će ubrzo osvetiti drugi veliki ujedinitelj Toyotomi Hideyoshi ([[1536|1536.]] - [[1598|1598.]]) koji završava osvajanje države, ali vlada samo kao civilni vođa pošto po tamošnjim zakonima šogun može biti samo pripadnici polucarskih klanova to jest oni koji u precima imaju nekog japanskog cara. Tijekom razdoblja Hideyoshi u [[1592|1592.]] godini ujedinjeni Japan šalje svoje snage u invaziju Koreje u nadi da će prvo osvojiti nju, a potom Kinu. Trupe [[samuraj]]a s borbenim iskustvom i velikom količinom oružja u početku donose uspjeh, ali brojčana nadmoć Kineza je bila jednostavno prevelika što dovodi do katastrofalnog poraza.