Pisanica – razlika između verzija

'''Pisanica''' ili '''uskršnje jaje''' je bojom ukrašeno [[jaje]]. Običaj bojanja pisanica odvija se u vrijeme [[Uskrs]]a. Riječ je nastala od [[indoeuropski prajezik|indoeuropskoga]] korijena ''*pis-'' = crtati, šarati; pisanice = šarenice. Pisanice su simbol novoga života i [[Uskrsnuće Isusa Krista|Isusovog uskrsnuća]]. Tradicija je preuzeta iz poganskih naroda. U prošlosti, jaja su se bojala prirodnim [[boja]]ma, a ta je tradicija i danas živa, uz to što se danas jaja bojaju i umjetnim jestivim bojama. Boje i motivi pisanica imaju [[simbol]]ičko značenje. U raznim dijelovima svijeta postoji tradicija pisanica, a najviše na istoku [[Europa|Europe]]. Najveća pisanica na svijetu nalazi se u [[Kanada|Kanadi]], a među najpoznatijima su Fabergé jaja, remek-djelo [[Rusija|ruskoga]] zlatarstva. U Hrvatskoj pisanice su duboko ukorijenjene u tradiciju. Pisanice su osim simbola života bile i tradicionalan dar, a često su ih međusobno darivali zaljubljeni s ljubavnim motivima (srca, dva [[golub]]a) ili porukama (''ovo se jaje za poljubac daje'' - [[Međimurje]]), kako ljubavnim, tako religioznim i čestitkama. Djevojke bi u [[Podravina|Podravini]] svoje dobivene pisanice ponosno stavljale na prozore, a u [[Dubrovnik]]u bi mlade zaručniku darovale tucet jaja, a budućoj svekrvi ispekle bi pletenicu od tijesta.

 

 

[[Židovi]] imaju svečanost [[seder]] na početku blagdana [[Pasha|Pashe]] (krajem ožujka ili u travnju), prilikom koje je posluženo i tvrdo kuhano jaje u slanoj [[voda|vodi]] kao simbol.