Čestica (lingvistika) – razlika između verzija

== Nesamostalne čestice ==

=== Upitne čestice ===

Upitne čestice: '''''li, zar, da'''''

 

:* ''Trči '''li''', trči! Lijepa li si! Gdje '''li''' ga samo nađe!''

Ova se čestica također veže uz neke [[veznici|veznike]], [[zamjenice]] itd.:

 

Čestica ''zar'' dolazi na početku rečenica te izražava dodatnu nevjericu, sumnju, čuđenje:

:* '''''Zar''' ne vidiš? '''Zar''' ste zaista otišli?''

Također se s česticom ne udružuje u skup ''zar ne'' koji dolazi na kraju iskaza; očekuje se potvrdan odgovor:

 

Čestica ''li'' često se udružuje s naglašenim prezentom [[pomoćni glagoli|pomoćnog glagola]] ''biti'' te tako tvori pitanje:

 

=== Intenzifikatori ===

Čestice mogu služiti i za pojačavanje i naglašavanje iskaza - intenzifikaciju.

 

Intenzifikatori:

'''''i, ni, također, ta, pa, samo''', a također mogu i '''bar, barem, makar, god, ma, čak, ipak, opet'''''...

* '''''I''' on je došao. Nisu vjerovali '''ni''' njemu!''

* ''On je '''također''' sudjelovao. '''Ta''' ne znam što ću učiniti!''

* '''''Pa''' zar ne vidiš da je to krivo? '''Pa''' naravno!''

* '''''Samo''' ti pričaj! '''Samo''' da znaš što se dogodilo!''

* ''Pokloni mu '''bar''' neku sitnicu. '''Barem''' svrati na pola sata. '''Makar''' jednom budi sretan.''

* ''Tko '''god''' dođe, bit će svečano primljen. '''Ma''' kako odlučila, ja sam uz tebe. To stoji '''čak''' petsto kuna!''

* ''Premda su se trudili, '''opet''' nisu uspjeli. Iako su radili cijeli dan, '''ipak''' nisu stigli završiti posao.''

 

=== Usporedne čestice ===

Usporedne ili gradacijske čestice izražavaju stupnjevanje svojstva:

:'''''mnogo, puno, malo, vrlo, veoma, gotovo, skoro, jedva, previše, sasvim, potpuno, posve, osobito, prilično, odviše, još, naročito...'''''

 

* ''Ona je '''mnogo''' veća. Bio je '''vrlo''' malen. Izgledalo je '''gotovo''' neprimjetno.''

 

=== Poticajne čestice ===

Čestica '''''neka''''' služi za tvorbu [[imperativ]]a za 3. lice jednine i množine, a također može izražavati poticaj.

* '''''Neka''' radi što hoće! '''Neka''' se djeca vesele! '''Neka''' dođu!''

Poticajna može biti i čestica '''''da''''':

* '''''Da''' samo znaš što je napravio! '''Da''' si smjesta došao!''

Čestice '''''hajde, de, daj, dede, deder''''' pripadaju razgovornom stilu.

 

=== Jesno-niječne čestice ===

Jesna čestica '''''da''''', niječna čestica '''''ne''''', naglašeni prezent pomoćnog glagola ''biti'' u trećem licu jednince '''''jest'''''.

* '''''Da''', doći ćemo! '''Ne''', nije došao! '''Ne''' pitaj me to. '''Jest''', javio mi je vijest.''

 

=== Prezentativi ===

Prezentativi su čestice '''''evo''''', '''''eto''''' i '''''eno'''''. Odnose se redom na prvo, drugo i treće lice. No, postoje iznimke te one mogu upućivati i na radnju. Prezentativom se može smatrati i čestica '''''gle'''''.

* '''''Evo''' mene! '''Eto''' tebe! '''Eno''' njega!''

* '''''Evo''' čovjeka! '''Eto''', sve sam vam rekao! '''Evo''', to je sve što znam! '''Eno''', još uvijek su tamo!

 

== Samostalne čestice ==

Samostalne čestice ili modifikatori obuhvaćaju i neke od nesamostalnih čestica, ali u samostalnoj uporabi.

 

'''''vjerojatno, doista, zaista, stvarno, uistinu, sigurno, zasigurno, nasreću, nažalost, eventualno, uglavnom, nesumnjivo...'''''

 

{{Vrste riječi}}