Luteranizam – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 46.161.106.152 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Legobot |
|||
Red 8:
== Veronauka ==
Luteranska veronauka detaljno je izložena u [[Knjiga saglasja|„Knjizi saglasja“]] (''Concordia''). Luteranci veruju u [[Sveto Trojstvo]] i [[Bogočovek|bogočovečiju]] prirodu [[Isus Hristos|Isusa Hrista]] raspetog na krstu, koji se spustio u ad, vaskrsao i [[Voznesenje|vazneo se na nebo]], da posle kraja sveta sudi živima i mrtvima. Važno mesto u doktrini zauzima koncepcija prvobitnog [[greh]]a, koji može biti otkupljen isključivo dejstvom
▲Luteranska veronauka detaljno je izložena u [[Knjiga saglasja|„Knjizi saglasja“]] (''Concordia''). Luteranci veruju u [[Sveto Trojstvo]] i [[Bogočovek|bogočovečiju]] prirodu [[Isus Hristos|Isusa Hrista]] raspetog na krstu, koji se spustio u ad, vaskrsao i [[Voznesenje|vazneo se na nebo]], da posle kraja sveta sudi živima i mrtvima. Važno mesto u doktrini zauzima koncepcija prvobitnog [[greh]]a, koji može biti otkupljen isključivo dejstvom Božje [[Blagodat|blagodati]] ({{lang-la|Sola Gratia}}), koja je izražena u veri ({{lang-la|Sola Fide}}). Stoga spasenje nije u prećenju crkvenih zapovesti, nego u verovanju. Oproštaj grehova daje samo božja milost ({{lang-la|Sola Gratia}}). Glava crkve je Isus Hrist ({{lang-la|Solus Christus}}), a ne neki ovozemaljaki posrednik. Iako poriču ulogu slobodne volje u spasenju, luterani na poriču slobodnu volju u svetovnom životu, i ne veruju u [[Predestinacija|predestinaciju]]. Glavni kriterijum ispravnosti vere je Biblija ({{lang-la|Sola Scriptura}}). Dopunska svedočanstva su predanja crkvenih otaca i drugi tradicionalni izvori, ne uvek luteranski, ali uvek uz opasku da su oni samo onoliko istiniti koliko su u saglasju sa Biblijom. Isti takav kritički pristup primenjuje se na sve teološke izvore, uključujući samoga Lutera, čije se delo poštuje, ali nema kultno značenje.
Luteranci priznaju dve [[svete tajne]]: [[krštenje]] i [[evharistija|pričešće]]. Posredstvom krštenja ljudi postaju hrišćani. Oni se pričešćem učvršćuju u veri. Specifičnost luteranskog pričešća među crkvama zapadnog obreda je to što se vinom pričešćuju svi vernici, a ne samo sveštenici. To je u vezi sa crkvenim stavom da su sveštenici samo propovednici (pastori) u svojoj zajednici, i da se ničim ne razlikuju od običnih vernika. Luteranska crkva smatra da ima kontinuitet od apostolskih vremena. Ovo nasleđe se ne shvata kao direktno, kao na primer u pravoslavlju, već pre u duhovnom smislu.
|