Luteranizam – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 64 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q75809 na Wikidati
Red 8:
 
== Veronauka ==
Luternanska Crkve je sama po sebi jedna od prvih Crkvi protestantizma,Njeno ucenje je da postoji samo Jedan Istiniti i Svemocni Bog,koji je sve stvorio,sve odrzava,svime vlada i svemu sudi,tako da je Bog Apsolutno i Beskonacno Bice Kome niko i nista jednako nije.Samim time bilo kakvo uzdizanje bilo ljudi ili drugih bica na nivo Bozanstva je kako nezamisliv tako i jeretnicki(ovo je uglavnom razlog zasto Protestanti nemaju svetce u ortrodoksnom smislu kao Katolicka i Pravoslavna Crkva.
Luteranska veronauka detaljno je izložena u [[Knjiga saglasja|„Knjizi saglasja“]] (''Concordia''). Luteranci veruju u [[Sveto Trojstvo]] i [[Bogočovek|bogočovečiju]] prirodu [[Isus Hristos|Isusa Hrista]] raspetog na krstu, koji se spustio u ad, vaskrsao i [[Voznesenje|vazneo se na nebo]], da posle kraja sveta sudi živima i mrtvima. Važno mesto u doktrini zauzima koncepcija prvobitnog [[greh]]a, koji može biti otkupljen isključivo dejstvom božje [[Blagodat|blagodati]] ({{lang-la|Sola Gratia}}), koja je izražena u veri ({{lang-la|Sola Fide}}). Stoga spasenje nije u prećenju crkvenih zapovesti, nego u verovanju. Oproštaj grehova daje samo božja milost ({{lang-la|Sola Gratia}}). Glava crkve je Isus Hrist ({{lang-la|Solus Christus}}), a ne neki ovozemaljaki posrednik. Iako poriču ulogu slobodne volje u spasenju, luterani na poriču slobodnu volju u svetovnom životu, i ne veruju u [[Predestinacija|predestinaciju]]. Glavni kriterijum ispravnosti vere je Biblija ({{lang-la|Sola Scriptura}}). Dopunska svedočanstva su predanja crkvenih otaca i drugi tradicionalni izvori, ne uvek luteranski, ali uvek uz opasku da su oni samo onoliko istiniti koliko su u saglasju sa Biblijom. Isti takav kritički pristup primenjuje se na sve teološke izvore, uključujući samoga Lutera, čije se delo poštuje, ali nema kultno značenje.
Crkva vjeruje da je Bog Tvorac i Stvoritelj svih stvari i svjetova,te samo on posjeduje Beskonacnu Moc i samo On zasluzuje slavu kao takav.
Crkva vjeruje u gresnst svih ljudi i njihovu nemogucnos da se sami od sebe priblize Bogu.Jedino ukoliko sam Bog odluci da privuce osbu ka sebi ,jedimo tada covjek dobija priliku za spasenje.U ovome lezi svrha zcovjecanstva,da nadju svoje spasenje u Vjeri u Boga kao Spasitelja i da dijele u Njegovoj Ljubavi.
Crkva vjeruje u zivot posle smrti i Poslednji Sudnji Dan u kome ce Bog suditi svim bicima kako ljudima tako i andjelima te ce im presuditi dvije moguce destinacije Raj (vjecni zivot u prisustvu Bozijem) i Pakao(vjecna *smrt* u mukama daleko od Bozije Milosti).
Bog je Izvor svih stvari i po tome Izvor svih Bozanskih objava.Time je Biblija Bozanski Tekst i iz nje se iskoljucivo crpe sve Dogme Svete Vjere.
Luteranska veronauka detaljno je izložena u [[Knjiga saglasja|„Knjizi saglasja“]] (''Concordia''). Luteranci veruju u [[Sveto Trojstvo]] i [[Bogočovek|bogočovečiju]] prirodu [[Isus Hristos|Isusa Hrista]] raspetog na krstu, koji se spustio u ad, vaskrsao i [[Voznesenje|vazneo se na nebo]], da posle kraja sveta sudi živima i mrtvima. Važno mesto u doktrini zauzima koncepcija prvobitnog [[greh]]a, koji može biti otkupljen isključivo dejstvom božjeBožje [[Blagodat|blagodati]] ({{lang-la|Sola Gratia}}), koja je izražena u veri ({{lang-la|Sola Fide}}). Stoga spasenje nije u prećenju crkvenih zapovesti, nego u verovanju. Oproštaj grehova daje samo božja milost ({{lang-la|Sola Gratia}}). Glava crkve je Isus Hrist ({{lang-la|Solus Christus}}), a ne neki ovozemaljaki posrednik. Iako poriču ulogu slobodne volje u spasenju, luterani na poriču slobodnu volju u svetovnom životu, i ne veruju u [[Predestinacija|predestinaciju]]. Glavni kriterijum ispravnosti vere je Biblija ({{lang-la|Sola Scriptura}}). Dopunska svedočanstva su predanja crkvenih otaca i drugi tradicionalni izvori, ne uvek luteranski, ali uvek uz opasku da su oni samo onoliko istiniti koliko su u saglasju sa Biblijom. Isti takav kritički pristup primenjuje se na sve teološke izvore, uključujući samoga Lutera, čije se delo poštuje, ali nema kultno značenje.
Luteranska crkva daje veliki znacaj umjetnosti,kako likovnoj tako i njenom muzickom aspektu.Luteranske crkve su cesto bogato ukrasene simbolicnom arhitekturom,mozaicima,freskama,stuama,murialima,reljefima i umjetnickim djelima,itd.Usred svega toga strogo je zabranjeno svako ljubljenje slika ili fresaka,klanjanje statuama i kipovima kao i kontakt snjima prilikom molitve.Razlog ovome je strah od prekrsavanja Druge Bozije Zapovjesti koja brani svaki oblik idolopoklonstva.
 
Luteranci priznaju dve [[svete tajne]]: [[krštenje]] i [[evharistija|pričešće]]. Posredstvom krštenja ljudi postaju hrišćani. Oni se pričešćem učvršćuju u veri. Specifičnost luteranskog pričešća među crkvama zapadnog obreda je to što se vinom pričešćuju svi vernici, a ne samo sveštenici. To je u vezi sa crkvenim stavom da su sveštenici samo propovednici (pastori) u svojoj zajednici, i da se ničim ne razlikuju od običnih vernika. Luteranska crkva smatra da ima kontinuitet od apostolskih vremena. Ovo nasleđe se ne shvata kao direktno, kao na primer u pravoslavlju, već pre u duhovnom smislu.