Karlistički ratovi – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Karlistički ratovi''' bili su niz građanskih ratova koji su se dogodili u Španjolskoj tijekom 19. stoljeća . Suparnici su se borili za uspostavu svojeg prava na prijestolje... |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 14:
{{Izvori}}
[[Kategorija:Povijest Španjolske]]
[[en:
'''Karlistički ratovi''' bili su niz građanskih ratova koji su se dogodili u Španjolskoj tijekom 19. stoljeća . Suparnici su se borili za uspostavu svojeg prava na prijestolje , iako su postojale i neke političke razlike. Uistinu , nekoliko puta tijekom razdoblja 1833-1876 na Carlists - sljedbenici Infante Carlosa (kasnije Carlosa V) i njegovih potomaka – okupili su se na poklič " Bog, domovina , i kralj " i borili se za španjolsku tradiciju ( legitimizam i katoličanstvo ) protiv liberalizma , a kasnije i republikanstva. Karlistički su ratovi imali jaku regionalnu komponentu ( Baskija , Katalonija , itd. ) , s obzirom da je novi poredak doveo u pitanje regionalne specifične ugovore i običaje čuvane stoljećima .
Kad je Ferdinand VII. Umro godine 1833. , njegova četvrta supruga [[Marija Kristina de Burbon, kraljica i regentica Španjolske|Maria Cristina]] postala je kraljica Regent u ime svoje maloljetne kćeri [[Izabela II.|Isabelle II.]] To je razdijelilo zemlju na dvije frakcije poznate kao kristinci (ili izabelinci ) i karlisti. Kristinci su bili podupirači Kraljice Regenta i njezine vlade, i bili su stranka liberala. Karlisti su bili pristaše [[Infante Carlos, grof od Moline|Carlosa V]] , kandidata za tron i brat preminulog [[Ferdinand VII.|Ferdinanda VII.]] , koji je negirao valjanost [[pragmatična sankcija (Španjoska, 1830.)|pragmatične sankcije iz 1830.]] koja je poništila polusalijski zakon (on je rođen prije 1830.) . Karlisti su htjeli povratak autokratske monarhije .
Dok neki povjesničari broje tri rata , ostali autori i popularna korištenja navode postojanje dviju velikih angažmana , prvog i drugog , dok se događanja u razdoblju 1846-1849 uzimaju kao manje epizode .
*[[Prvi karlistički rat]] (1832.-1839.) trajala je više od sedam godina a borbe su trajale većim dijelom zemlje u jednom ili drugom trenutku , iako je glavni sukob bio usredotočen na karlističku domovinu [[Baskija|Baskiju]], [[Katalonija|Kataloniju]], [[Aragonija|Aragon]] i [[Valencijska Zajednica|Valenciju]].
*[[Drugi karlistički rat]] (1846.-1849.) bio je manji katalonski ustanak . Pobunjenici su pokušali instalirati Carlosa VI. na tron. U [[Galicija, Španjolska|Galiciji]], ustanak je bio manjeg opsega te ga je ugušio general [[Ramón María Narvaez]]. <ref>http://www.concellodechantada.org/concello_historia19.htm#11_1</ref>
*[[Treći karlistički rat]] (1872.-1876.) počeo je u razdoblju nakon uklanjanja jednog vladajućeg monarha i abdikacije drugoga. Kraljica Isabella II. je srušena u zavjeri liberalnih generala godine 1868., te je napustila Španjolsku. Cortes (parlament) ju je zamijenio s [[Amadeo I.|Amadeom]], vojvodom od Aoste (i drugim sinom kralja [[Viktor Emanuel II.|Viktora Emanuela]] od Italije ) . Zatim , kada su španjolski izbori 1872. rezultiralo nasiljem protiv vlade kalrističkih kandidata i odmakom od karlizma, karlistički pretendent , Carlos VII., odlučio je da samo silom oružja može osvojiti prijestolje. Započeo je treći karlistički rat koji je trajao do 1876.
*Prema karlistima [[Španjolski građanski rat]] (1936.-1939.) je također još jedan križarski rat protiv sekularizma. Usprkos pobjedi njihove strane, general [[Francisco Franco|Franco]] bio je frustriran zahtjevima karlističkog monarhizma. On podložio njihove paravojne snage u nacionalističku vojsku a njihovu političku stranku ([[Comunión Tradicionalista]]) u svoj [[Nacionalni pokret |Nacionalni pokret]] ( Falange Tradicionalista y de las J.O.N.S. )
== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Povijest Španjolske]]
[[en:Carlist wars]]
| |||