Kipar – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
BokicaK (razgovor | doprinos)
Disambiguated: PerzijaPerzijska Monarhija (2)
Red 78:
Sa saobraćajnog aspekta ima više nego povoljan položaj. Ova zemlja se nalazi bukvalno između [[istok]]a i ''zapad''a, pa je pri prelazu između istih gotovo nezaobilazna stanica. Za Kipar se često kaže da je najistočnija zapadna zemlja, to im je donelo mnogo koristi u saobraćajnom pogledu. Sa obzirom na to da se nalazi 64 -{km}- južno od [[Turska|Turske]], 97 -{km}- zapadno od [[Sirija|Sirije]], te 439 -{km}- severno od [[Sueski kanal|Sueckog kanala]], skoro svaki [[brod]] koji prolazi ovda i ide dalje na istok, i obrnuto, zaustavlja se u nekoj od kiparskih [[luka]]. Više od 1.000 stranih brodova danas plovi svetskim morima pod kiparskom zastavom. Osim brodskog, Kipar je važna stanica i za [[avion]]ski saobraćaj. Mnogi avioni koji lete sa zapada na [[Bliski Istok|Bliski istok]], pa i dalje, sleću prvo na aerodrome u [[Larnaka|Larnaki]] i [[Pafos]]u (češće Larnaki). Glavni grad [[Nikozija]] ne poseduje [[aerodrom]] za korištenje. Aerodrom u Larnaki je moderan i odgovara svim svetskim standardima. Sa njega poleću avioni, kako za sve veće evropske gradove ([[Frankfurt na Majni|Frankfurt]], [[London]], [[Pariz]], [[Rim]], [[Amsterdam]] i dr.), tako i za mnoge destinacije na Bliskom istoku i zemljama Persijskog zaliva.
 
Što se tiče istorijskog i političkog položaja, koliko god on bio povoljan, toliko se nepovoljno odrazio na ovo ostrvo. Naime, bukvalno svaka veća sila koja se pojavila na Mediteranu nije ga mogla promašiti, upravo zbog tog povoljnog položaja. Pa su tako vlast nad njim izmenjali: [[Fenikija]], [[Grčka]], [[Egipat]], [[PerzijaPerzijska Monarhija|Persija]], [[Aleksandar Veliki]], [[Rim]], [[Византијско царство|Vizantija]], [[Arapi]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]], [[Francuska]], [[Mletačka Republika|Mletačka republika]], [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], opet Britanija, sve do "relativne" nezavisnosti. Relativne, zato što Kipar i dan danas više zavisi od velikih sila i suseda (pre svega Grčke, Turske, Velike Britanije, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i [[Evropska unija|EU]]), a manje sam od sebe. Dakle, sve važnije političke odluke se donose prvo na relaciji [[Atena|Atina]]-[[Ankara]], pa se tek onda pitaju kiparski zvaničnici, koji uglavnom samo potvrde te odluke.
 
== Istorija ==
Red 86:
Najstarija naselja koja su pronađena na Kipru potiču još iz [[neolit]]a, otprilike perioda od 7000 do 3900 godina pne. To su bila naselja [[Kirokitija]] i [[Kalavasos]] koji se nalaze u unutrašnjosti Kipra.
[[Datoteka:Paphos Odeon.jpg|thumb|[[Pafos]]]]
U [[brončano doba|bronzanom dobu]] ovde doseljavaju [[Grci]] i sa sobom donose uticaj [[Mikenska Grčka|Mikenske kulture]]. Oni grade i svoje prve gradove ovde: [[Salamina|Salamis]], [[Pafos]], [[Kurion]] i [[Larnaka|Kition]]. Otprilike u slično vreme ovde i [[Fenikija|Feničani]] osnivaju svoje kolonije, tako da su se već tad počele mešati kulture na ovom ostrvu. Uskoro se na ostrvu formira 10 [[kraljevina]] koje su neko vreme uspevale održavati samostalnost. Ali ipak oko 1600 g. pne. [[Egipat]] osvaja ovo ostrvo. No, nakon pada Egipta, vlast preuzima [[PerzijaPerzijska Monarhija|Persija]]. A za sve ovo vreme Kipar je ipak bio pod najvećim uticajem Grčke, verovatno iz razloga što su Grci bili i dalje većinski stanovnici. 333. pne. [[Aleksandar Veliki]] osvaja ostrvo i u sastavu države koju je on osvojio Kipar ostaje nekih malo manje od 200 godina, kad se javlja [[Rimsko Carstvo]] kao velika sila koja naravno nije mogla promašiti ovo ostvo. U trećem veku nove ere na Kipar stiže i [[hrišćanstvo]].
 
Nakon raspada Rimskog Carstva, Kipar ostaje pod vlašću Vizantije. Uskoro se na ostrvu pojavljuju i [[Arapi]], koji se ipak nisu dugo zadržali, niti ostavili dublji trag. [[1191]]. godine tokom Krstaških ratova, ostrvo osvaja engleski kralj [[Ričard Lavlje Srce|Ričard Lavljeg Srca]]. On je vladao ovim ostrvom samo jednu godinu, nakon čega ga je prodao [[Templari]]ma, a oni su otok prodali francuskom vojskovođi [[Gi Luzinjan|Giju Luzinjanu]]. Iako je vladao samo jednu godinu Ričard je počeo izgradnju grada Limasola. U ovo vreme Kipar je bio bitna strateška baza krstaša. [[1489]]. godine vlast nad ostrvom preuzima [[Mletačka Republika|Mletačka republika]], a u Maloj Aziji se javila nova velika sila - [[Osmansko Carstvo]]. Jasno da ni njih nije mogla zaobići ideja o zauzimanju Kipra, pa su tako oni definitivno isterali Mlečane odavde 1570. Osmanlije tada masovno počinju naseljavati ostrvo sa svojim stanovništvom, tako da su postali brojčano nadmoćniji od "autohtonih" Grka. Takođe treba reći da se nisu ponašali baš "fino" prema domaćem [[pravoslavlje|pravoslavnom]] stanovništvu. I tako verovatno ovde počinju svi današnji poblemi Kipra.
Red 108:
[[Rat]] je zaustavljen uglavnom zahvaljujući stranom pritisku, ali i predsedniku Makariosu. Dolaze prve UN snage za razdvajanje zaraćenih sela i zaselaka na Kipru. Uskoro je Makarios suspendovao EOKA-u i time pokazao znak pomirljivosti sa grčke strane. Jedan dobar deo Kiparskih Grka je zbog sukoba smatrao da je ujedinjenje sa Grčkom spas od nevolja.
 
Nakon ratnih sukoba Makarios je uspeo koliko-toliko ubediti većinu kiparskih Grka da im je bolja nezavisnost od ujedinjenja sa Grčkom. No, ipak kiparski Turci su bili nepoverljivi, pa su se povukli iz rada kiparskih organa vlasti, te su osnovali svoje. Ipak, sledećih nekoliko godina je bilo relativno mirno. Ali [[1967]].g. u Grčkoj se dešava državni udar i na vlast dolazi vojna [[vojna hunta|hunta]]. Pod njihovim sponzorstvom na Kipru se organizuje [[EOKA B]] na čijem čelu je bio [[Jorgos Grivas]]. Vojnoj hunti i Zapadu ne odgovara nesvrstana politika Kipra.
 
Vojna hunta u Grčkoj je nakon 7 godina bila u opasnosti da se uruši. Bila im je potrebna akcija. SAD su davno vršile pritisak na Makariosa da im ustupi baze na severu Kipra. SAD nagovaraju vojnu huntu u Grčkoj da izvrši vojni udar.