23. 7. – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m isrpavke
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
<div align=center>
[[Dnevni kalendar|Dani]] - [[GodišnjiPopis kalendargodina|Godine]]<br />
[[22. 7.|prethodni dan]] - [[24. 7.|sledeći dan]]
</div>
Red 18:
== Događaji ==
* [[1759]]. — Rusi u [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]], pod komandom generala Petra Semjonoviča Saltikova, potukli prusku armiju u [[bitka kod Kaja|bici kod Kaja]], na istoku Nemačke.
* [[1828]]. — [[Vilijem Bart]] iz [[Mičigena]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], patentirao „tipografer“, koji se smatra prvom pisaćom mašinom.
* [[1840]]. — [[britanski parlament]] doneo zakon o ujedinjenju Gornje [[Kanada|Kanade]], s pretežno engleskim, i Donje, s pretežno francuskim stanovništvom, u jednu političko-upravnu celinu sa zajedničkim parlamentom.
* [[1914]]. — [[Austro-Ugarska]] uputila ultimatum [[Srbija|Srbiji]] da sprovede istragu povodom atentata na prestolonaslednika Franca Ferdinanda [[28. 6.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], zahtevajući da u istrazi učestvuju i austrougarski policajci. Srbija odbila zahtev smatrajući da je to zadiranje u suverenitet države. Austro-Ugarska [[28. 7.]] objavila rat Srbiji.
* [[1920]]. — [[francuska|francuske]] trupe savladale arapsku vojsku kralja [[Fejsala I]], ušle u [[Damask]] i učvrstile svoj mandat nad [[Sirija|Sirijom]].
.
* [[1942]]. — nemačke trupe počele nadiranje prema [[Staljingrad]]u, gde je vođena jedna od najvećih bitaka [[Drugi svetskisvjetski rat|Drugog svetskog rata]]. Završena [[2. 2.]] [[1943]]. nemačkim porazom.
* [[1943]]. — u eksploziji bombe podmetnute u hotelu „King David“ u [[JerusalimJeruzalem|Jerusalimu]]u poginulo više od 90 osoba, mahom britanskih oficira i vojnih službenika. Odgovornost preuzela ekstremna jevrejska cionistička organizacija „Irgun“.
* [[1952]]. — u [[Egipat|giptu]] izvršen vojni puč pod vođstvom generala [[Mohameda Nagiba]], kojim je zbačen kralj Faruk I. Na presto stupio njegov maloletni sin [[Fuad II]], a naredne godine proglašena [[republika]] na čelu s generalom Nagibom.
* [[1974]]. — grčka vojna vlada pozvala [[Konstantin Karamanlis|Konstantina Karamanlisa]] da se vrati iz izbeglištva u [[Pariz]]u i formira Vladu. To je bio kraj sedmogodišnje vladavine vojne hunte u Grčkoj.
* [[1982]]. — Međunarodna komisija za lov na [[kitkitovi|kitove]]ove donela odluku o potpunoj zabrani komercijalnog lova na kitove. Zabrana stupila na snagu 1985.
* [[1983]]. — borba za nezavisnost Tamila eskalirala u građanski rat u [[Šri Lankia|Šri Lanki]], kada su tamilski pobunjenici ubili 13 vojnika, a sinhaleška većina odgovorila ubijanjem hiljade tamilskih civila na jugu zemlje.
* [[1991]]. — Komunistička partija [[Sovjetski Savez|SSSR]] objavila nacrt platforme kojom se prihvataju privatna svojina, integracija ekonomije u svetsko tržište i sloboda veroispovesti.
* [[1995]]. — [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene nacije]] izdale naredbu o raspoređivanju Snaga za brza dejstva na području Sarajeva.
* [[1996]]. — u [[Sarajevo]] stigao prvi kontigent oružja iz američkog programa „Opremi i obuči“, namenjen armiji Federacije Bosne i Hecegovine.
* [[1997]]. — Skupština Jugoslavije izabrala [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], dotadašnjeg predsednika Srbije, za predsednika SRJ. Ispred skupštinske zgrade okupilo se više hiljada ljudi, jedni su izražavali podršku, a drugi protestovali, dok su beogradski studenti akcijom „Jedna izgubljena glava, jedna cipela“ obeležili osam godina Miloševićeve vladavine, tokom koje je ogroman broj mladih ljudi napustio zemlju.
* [[1999]]. — ruski kosmonaut [[Sergej Avdejev]] postavio, boraveći u svemirskoj stanici „Mir“ 712 dana, novi rekord u neprekidnom boravku u svemiru.
* [[2000]]. — [[Lans Armstrong]] drugu godinu zaredom pobedio na prestižnoj trci „Tur de Frans“, iako su lekari tokom njegovog lečenja 1996. procenili da su male šanse da preživi jer bolčuje od raka.
* [[2001]]. — jedini međunarodni aerodrom u Šri Lanki zatvoren kada su „[[Oslobodilački tigrovi Tamilskog Elama|Tamilski tigrovi]]“ izvršili teroristički napad na obližnju vojnu vazduhoplovnu bazu. U napadu ubijeno 18 ljudi, a unisteno ili oštećeno 13 aviona.
.
== Rođenja ==
Red 51:
* [[1757]]. — [[Domenico Scarlatti]], talijanski kompozitor.
* [[1875]]. — [[Ajzak Merit Singer]], američki pronalazač šivaće mašine.
* [[1885]]. — [[Ulysses S. Grant|Julisiz Simpson Grant]], vrhovni komandant armije Severa u građanskom ratu i predsednik SAD.
* [[1916]]. — [[William Ramsay|Vilijam Remzi]], škotski hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1904. <!- Sir [[William Ramsay]]-->.
* [[1948]]. — [[D. W. Griffith|Dejvid Vork Grifit]], američki filmski režiser i producent.
* [[1951]]. — [[Anri Filip Peten]], francuski maršal i državnik, junak iz Prvog svetskog rata i kvislinški vođa u Drugom svetskom ratu.
* [[1966]]. — [[Montgomery Clift]], američki glumac.
Red 66:
 
----
''Vidi takođe'': [[Popis godina|Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]<br />
{{Mjeseci}}