Razlike između izmjena na stranici "Atomizam"

Bez izmjene veličine ,  prije 6 godina
m/м
nema sažetka uređivanja
m/м
'''Atomizam''', u [[Filozofija prirode|filozofiji prirode]], jeste teorija da su svi objekti u [[svemir|kosmosu]] sastavljeni od veoma malih, nepropadljivih čestica – [[atom]]a. Taj termin potiče od [[Grčki jezik|grčke]] reči ἄτομος (= nedeljiv, koji se ne može razdeliti na manje delove). UzemeljiteljimaUtemeljiteljima antičkog atomizma smatraju se [[Antička Grčka|grčki]] [[Filozofija|filozofi]] [[Leukip]] i [[Demokrit]].
 
Za filozofski koncept atomizma važna je činjenica da se za čestice – koje su [[kemija|hemičari]] i [[Fizika|fizičari]] početkom [[19. vijek|19. veka]] smatrali nedeljivim, pa ih stoga, prema dugoj tradiciji, i nazvali "atomima" – u [[20. vijek|20. veku]] utvrdilo da se zapravo sastoje od još manjih elemenata: [[elektron]]a, [[neutron]]a i [[proton]]a. Dalji [[eksperiment]]i pokazali su da se protoni i neutroni sastoje od još osnovnijih [[kvark]]ova, za koje trenutno nema eksperimentalnih dokaza da poseduju veličinu ili podstrukturu. Međutim, tendencija [[Empirija|empirijskog]] dokazivanja sve manjih podatomskih čestica nagoni nas da postavimo pitanje: "Da li je [[materija]] beskonačno deljiva?" S obzirom na to da nepostojanje dokaza nije isto što i dokaz o nepostojanju, na ovo se pitanje ne može odgovoriti eksperimentalnim putem.