Andrija Mohorovičić – razlika između verzija

'''Andrija Mohorovičić''' ([[Volosko]] kraj [[Opatija|Opatije]], [[23. 1.|23. januar]] [[1857]]. - [[Zagreb]], [[18. 12.|18. decembar]] [[1936]].), istaknuti je hrvatski naučni radnik na području [[meteorologija|meteorologije]] i [[seizmologija|seizmologije]], s kraja [[19. vijek|19.]] i početka [[20. vijek|20. vijeka]].

Rođen je 23. januara [[1857]]. u Voloskom kraj Opatije. Tamo je završio osnovnu školu, a gimnaziju u [[Rijeka|Rijeci]]. Studij matematike i fizike Filozofskog fakulteta u [[Prag]]u upisao je [[1875]]. Po završenom studiju predavao je najprije na gimnaziji u Zagrebu ([[1879]]-[[1880]]), zatim na realci u [[Osijek]]u, te od [[1882]]. god. na Nautičkoj školi u [[Bakar (grad)|Bakru]]. Na vlastitu molbu [[1891]]. godine premješten je na realku u Zagrebu, gdje 1. januara [[1892]]. postaje i upraviteljem tadašnjega Meteorološkog opservatorija na Griču. Za doktora [[filozofija|filozofije]] promoviran je na zagrebačkom Sveučilištu [[1893]]. god. na osnovi disertacije ''O opažanju oblaka, te o dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru''. Ubrzo se habilitira za privatnog docenta, a [[1910]]. godine postaje naslovnim izvanrednim sveučilišnim profesorom, te je od [[1893]]. do [[1917]]/[[1918|18]]. god. na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu predavao kolegije s područja [[geofizika|geofizike]] i [[astronomija|astronomije]]. Već je [[1893]]. godine dopisni član, a [[1898]]. god. pravi član tadašnje [[JugoslavenskaHrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] u [[Zagreb]]u. Od [[1918]]. do [[1922]]. godine bio je tajnik njezina Matematičko-prirodoslovna razreda. Potkraj [[1921]]. godine umirovljen je, a preminuo je u decembru [[1936]]. god. Sahranjen je na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]].

Početkom [[20. vijek|20. vijeka]] Mohorovičićev naučni interes okreće se isključivo problemima [[seizmologija|seizmologije]]. Analizom pokupskog potresa od 8. oktobra [[1909]]. godine, Mohorovičić je posebno unaprijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova bližih potresa kroz [[Zemlja (planetaplanet)|Zemlju]]. Tom prilikom prvi je u svijetu na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje i koja je njemu u čast nazvana [[Mohorovičićev diskontinuitet]]. Ubrzo nakon Andrije Mohorovičića i drugi znanstvenici potvrđuju postojanje tog sloja.

Opća je odlika Andrije Mohorovičića kritičnost u radu. Volio je spajati opažanja s teorijom, ali nikada nije teoriju pretpostavljao motrenju. Iz njegovih izvještaja vidljiva je težnja da uradi i više, u čemu ga je sprečavao nedostatak materijalnih sredstava. Njegove misli i ideje bile su vizionarske i došle su do izražaja tek mnogo poslije (djelovanje potresa na zgrade, iskorištavanje energije [[vjetarvetar|vjetra]], modeli Zemlje, [[potres]]i s dubokim žarištem, obrana od [[tuča|tuče]] itd.).